Svaka godina donosi nove poremećaje. Vještačka inteligencija pomjera granice kreativnosti i efikasnosti. Ekonomska neizvjesnost mijenja prioritete. Geopolitičke tenzije mijenjaju kontekst u kojem brendovi posluju. Za marketinške stručnjake upravo je to okruženje u kojem treba razvijati planove za brendove, kampanje i procese inovacija.
Tu na scenu stupaju Mintelova predviđanja za 2026. godinu. Posmatrajte ih kao skup ideja osmišljenih da podstaknu razgovore o brendovima, unaprijede strategiju i inspirišu naredni talas inovacija. U njihovom središtu nalaze se ljudi. U svoj buci promjena, ova predviđanja pokazuju kuda će se potrošači kretati do 2030. godine i nakon toga: kako će uspostavljati ravnotežu između kontrole i kreativnosti, brisati granice između uzrasta i životnih faza i tragati za povezanošću u svijetu koji postaje sve automatizovaniji.
Pošto inspiracija ima vrijednost samo ako vodi ka djelovanju, svaki trend završava se odjeljkom „Pitanja koja bi brendovi trebalo da postave“. Ova pitanja i predložene aktivnosti, koje je razvio naš konsultantski tim, osmišljeni su da pomognu marketinškim stručnjacima da sagledaju šta slijedi, šta treba da bude prioritet, šta treba preispitati i gdje postoje mogućnosti za rast.
Nadamo se da će vam ova predviđanja pružiti novu inspiraciju i nekoliko korisnih podsticaja da se zapitate: Šta je sljedeće?
1. ANTI-ALGORITAM
Potrošači se sve više opiru uticaju algoritama, nastojeći da steknu veću kontrolu nad svojim digitalnim iskustvima i zahtijevajući od brendova da prednost daju osnaživanju ljudi, a ne isključivo efikasnosti.
Nekada skriven alat, osmišljen da život učini jednostavnijim i personalizovanijim, algoritam je postao moćna sila koja oblikuje – a ponekad i iskrivljuje – identitet ljudi i njihov pogled na svijet. Potrošači danas moraju da odmjere pogodnosti koje algoritmi pružaju u odnosu na zaštitu, osnaživanje i mogućnost samoizražavanja koje rizikuju da izgube. Brendovi će morati da odluče da li je njihova svrha da osnažuju ljude ili samo da „hrane“ algoritam.
Evolucija ovog predviđanja
2010–2020: Potrošači su postajali sve svjesniji da algoritmi oblikuju sadržaj na društvenim mrežama i platformama za striming. Pogodnosti su bile očigledne, ali su Mintelovi trendovi razvijeni u tom periodu pokazali optimizam potrošača prema personalizovanim preporukama koje nisu zahtijevale gotovo nikakav njihov dodatni napor.
2020–2025: Dezinformacije i širenje primjene algoritama na svakodnevne aktivnosti počeli su da stvaraju tenzije, pa su potrošači počeli da preispituju da li im algoritmi zaista pojednostavljuju život ili ga čine preopterećenim. Mintelovi trendovi Enjoyment Everywhere i Flexible Spaces ukazuju na želju potrošača da izađu iz rutine i prihvate nova iskustva.
Pogled ka 2030: Do 2030. godine, mračna strana optimizacije dovešće do narušavanja ravnoteže između pogodnosti i osnaživanja. Tehnologije koje funkcionišu netransparentno izgubiće naklonost korisnika, jer će potrošači sve više cijeniti mogućnost da kontrolišu svoj algoritamski identitet i sopstvene podatke.
Brendovi će osjećati ovo stalno nadmetanje između suprotstavljenih zahtjeva, a promjena očekivanja potrošača odraziće se na čitav poslovni svijet. Potreba da se ponude neočekivane i inspirativne inovacije podstaći će kompanije da pomjeraju granice kreativnosti i tehnologije.
S druge strane, postojeći algoritamski modeli, koji daju prednost efikasnosti i nagrađuju predvidive obrasce ponašanja, mogli bi da uguše upravo onu inovativnost za kojom potrošači žude i koja je brendovima neophodna za uspjeh.
Potrošači će tražiti platforme koje im omogućavaju da razumiju, mijenjaju, pa čak i zajednički kreiraju algoritme koji utiču na njihove živote.
Pitanja koja bi brendovi trebalo da postave
Preopterećenost vještačkom inteligencijom i algoritmima navodi potrošače da se okreću humanijim i intuitivnijim iskustvima, zbog čega brendovi moraju dublje da razmisle o tome kako će odgovoriti na ove potrebe. Ove promjene otvaraju nove prostore potražnje, a sa njima i nove mogućnosti za rast. Prepoznajte gdje se vaš brend uklapa i oblikujte strategije koje će biti relevantne u svijetu u kojem su osnaživanje, povjerenje i kreativnost važniji nego ikada.
01 Da li se pojavljuju novi segmenti potrošača koji aktivno odbacuju uticaj algoritama?
<br />
02 Da li potrošačima olakšavamo iskustvo, a da pri tome ne izgubimo ljudski pristup? I da li naši konkurenti to rade bolje od nas?
<br />
03 U kojim trenucima korisničkog puta potrošači najviše osjećaju zamor od algoritama?
<br />
04 Kako možemo da se diferenciramo tako što ćemo svoj brend uskladiti sa osnaživanjem potrošača, umjesto sa algoritamskom optimizacijom?
2. NOVA MLADOST
Tradicionalne životne faze postaju sve manje jasno definisane kako se životni vek produžava, a životne prekretnice postaju sve fluidnije. Potrošači iznova definišu šta znači biti „mlad“ i tragaju za ispunjenjem tokom produženog srednjeg životnog doba.
Vremenski tok života se menja – a zajedno s njim i značenje pojma „mladost“. Kako se životni vek produžava, a tradicionalne životne prekretnice postaju sve manje čvrsto određene, svedoci smo nastanka produženog srednjeg životnog doba, u kojem ljudi više nisu ograničeni očekivanjima zasnovanim na godinama. Ispunjenje više nije rezervisano za mladost niti odloženo za penziju. Brendovi koji se i dalje isključivo oslanjaju na vrednost mladosti propustiće bogatstvo prilika koje pruža ovo produženo srednje životno razdoblje.
Evolucija ovog predviđanja
2010–2020: Očekivanja milenijalaca o tome kako izgleda odraslo doba i stvarnost sa kojom su se suočili stvorili su nove životne tokove i ciljeve u različitim životnim fazama.
2020–2025: Sagorevanje na poslu i stres postali su toliko uobičajeni da su ljudi poželeli da žive pod sopstvenim uslovima i odbace ograničenja povezana sa godinama. Otklon potrošača od tradicionalnog, strogo strukturisanog poimanja odraslog doba primorao je brendove da preispitaju način na koji pristupaju marketingu namenjenom različitim životnim fazama.
Pogled ka 2030: Do 2030. godine, demografske promene biće već veoma izražene. To će podstaći sistemske promene u svemu – od obrazovanja i finansijskog planiranja do obrazaca rada – stvarajući život koji će biti obeležen preplitanjem različitih faza, umesto njihovim jasnim razdvajanjem.
Dizajn proizvoda i usluga moraće da obezbedi fleksibilnu relevantnost za sve uzraste kako bi podržao životne tranzicije i promenljive potrebe i stilove života ljudi u društvenoj strukturi koja će se iz temelja promeniti.
Brendovi koji iskreno razumeju ove promenljive potrebe postaće pouzdani saputnici ljudima u snalaženju kroz nova, fluidna životna poglavlja.
Pitanja koja bi brendovi trebalo da postave
Potrošači iznova definišu šta znači biti „mlad“ i kako u tome uživati. Pedesetogodišnjaci žele da se provode kao da je (i dalje) 1999. godina, zbog čega brendovi moraju da preispitaju način na koji inoviraju kako bi ostali relevantni svojoj osnovnoj bazi potrošača. Brendovi koji odgovore na ove promene relevantnim i maštovitim rešenjima razvijaće se zajedno sa potrošačima, dok oni iznova oblikuju način života.
01 Kako možemo da razvijamo proizvode koji odražavaju promjenljive potrebe potrošača, umjesto zastarjelih stereotipa?
<br />
02 Koje karakteristike proizvoda najviše privlače potrošače koji žele da uspostave ravnotežu između dugoročnog blagostanja i uživanja u sadašnjem trenutku?
<br />
03 Koji konkurenti dominiraju ovom kategorijom i šta potrošači iz segmenta „Nova mladost“ prepoznaju kao njihovu prednost?
<br />
04 Kako nam prediktivni uvidi mogu pomoći da razvijemo karakteristike i tvrdnje o proizvodima koje će nam omogućiti da predvodimo ovu transformaciju?
DEFICIT BLISKOSTI
Kako međuljudske interakcije postaju sve automatizovanije i udaljenije, potrošači se povlače u sopstvene, zatvorene svetove. Brendovi imaju jedinstvenu priliku da ponovo podstaknu svakodnevne ljudske veze koje se postepeno gube.
U fragmentisanom društvu, u kojem nas interakcije često izlažu sukobu različitih vrednosti, mnogi ljudi povlače se u sopstvene zatvorene svetove, oslanjaju se na automatizaciju i izbegavaju spontane kontakte u korist efikasnosti i osećaja sigurnosti.
Kako društveno tkivo koje povezuje ljude kroz svakodnevne međuljudske odnose postepeno slabi, brendovi se nalaze na prekretnici: da li će negovati bliskost kao važnu nit u savremenom društvenom životu ili će po svaku cenu dati prednost efikasnosti?
Evolucija ovog predviđanja
2010–2020: Razvoj života na internetu trajno je promenio način na koji se ljudi druže, pa su potrošači počeli da se osećaju sve izolovanije i udaljenije od svoje fizičke stvarnosti. Istovremeno, neprekidna izloženost onlajn komunikaciji iscrpljivala je ljude, oduzimajući im energiju koju su nekada ulagali u druženja i društvene događaje.
2020–2025: Političke podele dodatno su produbile osećaj izolovanosti, dok je razvoj generativne veštačke inteligencije omogućio potrošačima da komuniciraju i traže savete bez potrebe da razmišljaju o emocijama stvarne osobe sa druge strane.
Pogled ka 2030: Do 2030. godine, rizikujemo da se jaz između toga da budemo primećeni i da budemo istinski poznati dodatno produbi. U takvom okruženju biće sve lakše pomešati pažnju sa bliskošću. Svakodnevni rituali koji su nekada podsticali međuljudske odnose – od neobaveznog ćaskanja i prijateljskog zadirkivanja do razmene pogleda i blagih neslaganja – postepeno će nestajati. Povezanost će postati luksuz visokog uloga, pri čemu će emocionalna pismenost i kulturni kapital određivati ko će imati osećaj da je viđen i saslušan.
Pitanja koja bi brendovi trebalo da postave
Kako interakcije postaju sve više transakcione i udaljene, strategija brenda mora da prevaziđe fokus na vidljivost i relevantnost i da se usmeri ka emocionalnoj povezanosti i kulturnom značaju.
Brendovi koji daju prioritet emocionalnoj vrednosti biće u boljoj poziciji da uspostave trajnije i smislenije veze sa ljudima.
01 Kako identitet našeg brenda može da podstakne emocionalnu povezanost u kulturi koju sve više oblikuje automatizacija?
<br />
02 Da li kreiramo iskustva sa brendom koja podstiču ranjivost, spontanost i ljudsku nesavršenost ili ih, u težnji ka optimizaciji, uklanjamo?
<br />
03 Kakvu ulogu možemo imati u smanjenju „cijene“ bliskosti i učiniti povezivanje pristupačnijim, a ne isključivo transakcionim?
<br />
04 Kako možemo graditi vrijednost brenda odražavajući šire i raznovrsnije načine na koje potrošači žele da pružaju i primaju bliskost?
Ovaj tekst je dio specijalnog izdanja IN STORE magazina - Trgovačka mapa Srbije 2026. PDF prelistavanje magazina dostupno je OVDJE.
.webp&w=640&q=75)
.webp&w=3840&q=100)
.webp&w=640&q=100)
