Od januara ponovo ograničene trgovačke marže

Početkom godine litar dizela koštao je 1,27 eura, lož ulje 1,21 eura, dok je za benzin eurosuper 95 trebalo izdvojiti 1,35 eura a za eurosuper 98 1,39 eura. Situacija na tržištu naftnih derivata značajno je poremećena nakon vojne operacije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana krajem februara.

Tako je po posljednjem Vladinom obračunu od 9. novembra, cijena dizela 1,95 eura, lož ulja 1,9 eura, dok benzin košta 1,69, odnosno 1,73 eura. Vlada je na stvarnu cijenu dizela primijenila umanjeni iznos akciza na gasna ulja od deset odsto.

Iz resora ekonomskog razvoja su naveli da su cijene hrane i bezalkoholnih pića tokom cijele godine rasle umjereno od 0,3 do 1,3 odsto mjesečno, ali da su u odnosu na kraj prošle godine – i dalje više za šest odsto, pa se rast troškova postepeno i na njih odražava.

Ministarstvo očekuje da će pritisci na cijene hrane u narednom periodu biti prisutni, prije svega zbog viših troškova transporta i energije. Da bi zaštitilo životni standard građana, Ministarstvo ekonomskog razvoja će od 1 januara 2027 godine ograničiti trgovačke marže na osnovne životne namirnice i druge neophodne proizvode za svakodnevnu potrošnju. Spisak proizvoda i visina dozvoljenih marži biće blagovremeno predstavljeni. Ministarstvo će pratiti i efekte primjene programa “Euro model”, kako povećanje zarada ne bi bilo poništeno neopravdanim rastom cijena, kazali su iz resora kojim upravlja Nik Đeljošaj.

Podsetimo, vlada Milojka Spajića je od marta 2024. godine, uz prekide, sprovodila akciju “Limitirane cijene” kroz koju su marže u trgovinama ograničene u dogovoru sa trgovcima.

Iz Ministarstva su naglasili da su po podacima Monstata, cijene goriva u septembru ove godine bile 32,8 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok su hrana i bezalkoholno piće poskupjeli za 2,6 odsto. Pojasnili su da su cijene goriva rasle u talasima, devet odsto u martu, 12 u aprilu kao i 10,2 odsto u avgustu.

Pojasnili su da razlike u stepenu rasta cijene goriva i hrane, postoje jer je ovaj energent samo jedan od elemenata u cijeni prehrane, te da na njih značajno mjeri utiče i nabavka, troškovi rada, energije, pakovanja i skladištenja – zbog čega značajan rast cijene goriva dovodi do znatno manjeg procentualnog rasta cijena hrane.

Pored toga, kretanje cijena unutar grupe hrane nije ujednačeno. Na godišnjem nivou meso i prerađevine od mesa poskupjeli su 4,7%, a povrće 5,7%, dok su voće i orašasti plodovi pojeftinili 6,5%, a šećer, slatkiši i deserti 3,7%, što ublažava ukupnu stopu rasta. Vlada od marta 2026 godine privremeno umanjuje akcize na gorivo, čime je ublažen rast cijena goriva, a posebno dizela, koji je ključan za transport robe. Osim toga, ugovori između dobavljača i trgovaca po pravilu se zaključuju na duži period, a trgovci raspolažu i zalihama nabavljenim po ranijim cijenama, pa se promjene troškova ne prenose odmah na maloprodajne cijene. Prostor za prenošenje većih troškova na krajnje cijene dodatno je ograničen konkurencijom među trgovcima, kupovnom moći stanovništva i konkurencijom tržišta u regionu, naveli su iz Ministarstva.

Iz ovog resora su kazali da se rast troškova transporta prenosi na cijene hrane postepeno, sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, odnosno kako se obnavljaju zalihe i ugovori sa dobavljačima – te da je taj efekat već djelimično vidljiv.

Naglasili su da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u septembru u odnosu na avgust, porasle za 0,6 odsto a cijene povrća za 5,4 odsto, te da će intenzitet daljeg rasta zavisiti od kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu. Istakli su da su te cijene pod snažnim uticajem geopolitičkih okolnosti, pa nije moguće precizno predvidjeti njihov obim.

Upitani da li je do sada bilo žalbi privrede na nivoe cijene goriva, iz Ministarstva su kazali da nije bilo primjedbi ali da privrednici ukazuju na ukupan rast troškova poslovanja.