
dpa
Brojna njemačka preduzeća zahtjevaju odlučniju trgovinsku politiku prema kini, a više od polovine firmi to želi čak i ako bi same trpjele posledice, pokazuje anketa Njemačke industrijsko-trgovinske komore (DIHK).
Istraživanje DIHK koje je obuhvatilo 1.300 preduzeća iz različitih sektora pokazalo je da je 55 odsto spremno da prihvati posljedice takvog oštrijeg kursa.
Tržišna utakmica sa Kinom stavlja njemačke firme pod rastući pritisak. U anketi je 66 odsto preduzeća reklo da osjeća sve veću konkurenciju Kine, a od toga, 35 odsto je pritisak opisalo kao jak ili vrlo jak.
Drugačija je slika sa preduzećima koje nemaju direktne poslovne odnose sa Kinom. Više od 60 odsto tih firmi ne osjeća sve veću kinesku konkurenciju. Takođe, te firme ne smatraju da su kineski proizvodi na njemačkom tržištu sve konkurentniji. To, međutim, ne važi za industriju, u kojoj se čak 83 odsto firmi sve više hvata u koštac sa konkurencijom iz Kine.
Više konkurencije ne znači nužno i manje poslovanja sa Kinom. Preduzećima je važno da se dokažu, ali i da nastave saradnju tamo gdje to ima ekonomskog smisla, rekao je Volker Treier, glavni analitičar DIHK.
Ipak, svega 25 odsto anketiranih firmi želi da Evropska unija ublaži trgovinske i investicione barijere prema Kini. Većina od Brisela traži da Evropu učini nezavisnijom od azijskog izvoznog diva. Među odgovorima o mogućim političkim mjerama, najpopularniji je sa 67 odsto podrške zahtjev za jedinstvenim nastupom EU prema Kini.
Osim toga, firme igraju i na kartu inovacije, pa tako 60 odsto razvija nove proizvode kojima će se suprotstaviti pritisku konkurencije. Polovina preduzeća se uzda u smanjivanje troškova, a 35 odsto traži nova izvozna tržišta.
Kompanije se ne mire sa svojom sudbinom, zaključio je Treier.