
INSTORE redakcija
Povodom Dana hrane 2026. godine (16. oktobar), Institut za istraživanje maloprodaje robe široke potrošnje (IELKA) analizirao je najnovije podatke Ankete o porodičnim budžetima grčkog statističkog zavoda ELSTAT za period od 2008. do 2025. godine.
Analiza pokazuje postepeno restrukturiranje porodičnih budžeta i značajne promjene u sastavu prehrambene korpe grčkih domaćinstava.
Ukupna godišnja potrošnja na proizvode široke potrošnje procjenjuje se na oko 25,7 milijardi eura kroz sve prodajne kanale. Najveći dio odnosi se na prehrambene proizvode, sa godišnjom potrošnjom od približno 18,1 milijardu eura. Oko milijardu eura troši se na bezalkoholna pića, dok alkoholna pića učestvuju sa 1,6 milijardi eura. Dodatno, oko 1,7 milijardi eura odnosi se na sredstva za održavanje domaćinstva, a 2,3 milijarde eura na proizvode za ličnu njegu.
Prema rezultatima istraživanja, ukupna godišnja potrošnja po stanovniku dostigla je 9.216 eura u 2025. godini, što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na prethodnu godinu. Potrošnja na proizvode široke potrošnje porasla je sporije, za 3,9%, na 2.433 eura po stanovniku.
Troškovi prehrambenih proizvoda povećani su za 4,1%, bezalkoholnih pića za 3,6%, a alkoholnih pića za 8,1%. Kod neprehrambenih kategorija sredstva za domaćinstvo bilježe rast od 8,7%, dok je potrošnja na proizvode za ličnu njegu smanjena za 2,9%.
Istovremeno, rast potrošnje na proizvode široke potrošnje bio je niži od rasta ukupne potrošnje domaćinstava (+5,5%) i manji od rasta neto zarada. Plate samaca bez djece povećane su za 7,3%, dok su prihodi domaćinstava sa dvoje zaposlenih i dvoje djece porasli za 9,4%. Veći pritisci zabilježeni su u drugim segmentima porodičnih budžeta. Troškovi stanovanja porasli su za 8,3%, kirije za 14,4%, a ugostiteljstva za 6,1%.
Ukupna godišnja potrošnja po stanovniku opala je tokom finansijske krize sa 9.518 eura u 2008. godini na 6.267 eura u 2020, da bi potom porasla na 9.216 eura u 2025. godini. Ipak, još nije dostigla nivo iz 2008. godine. U poređenju sa 2008. godinom, ukupna potrošnja domaćinstava danas je oko 3% niža, dok su izdaci za hranu i bezalkoholna pića približno 20% viši. Posebno snažno porasli su troškovi električne energije, koji su više nego udvostručeni, dok su troškovi kirija povećani za 36%.
Hrana i bezalkoholna pića činili su 16,4% ukupne potrošnje domaćinstava 2008. godine. Udio je tokom pandemije dostigao vrhunac od 23,1%, dok je 2025. godine iznosio 20,4%. Od 2012. godine, uz izuzetak pandemijskog perioda, troškovi hrane uglavnom učestvuju sa oko 20–21% u ukupnoj potrošnji domaćinstava. Nasuprot tome, troškovi stanovanja povećali su udio sa 11,8% u 2008. na 14,7% u 2025. godini, dok ugostiteljstvo sada čini 10,7% ukupne potrošnje.
Podaci o količinama kupljenih proizvoda pokazuju značajne promjene u ishrani grčkih domaćinstava. Kada je riječ o izvorima ugljenih hidrata, količina kupljenog hljeba i pekarskih proizvoda smanjena je za 12,3% u odnosu na 2008. godinu. Istovremeno, kupovina žitarica porasla je za 32,3%, a tjestenine za 10,3%.
U segmentu životinjskih proteina zabilježen je pad kupovine goveđeg mesa za 29,2%, suhomesnatih proizvoda za 35,4%, ribe za 14,6% i morskih plodova za 37,2%. S druge strane, potrošnja živinskog mesa porasla je za 31,9% i dostigla 16,9 kilograma po osobi godišnje.
Kod mliječnih proizvoda punomasno svježe mlijeko bilježi pad od 42,5%, a dugotrajno mlijeko od 60%. Nasuprot tome, potrošnja mlijeka sa smanjenim sadržajem masti porasla je za 38%, dok je potrošnja jogurta povećana za 31%. Posebno se izdvaja rast kupovine jaja od čak 66,6% u odnosu na 2008. godinu. Kupovina maslinovog ulja smanjena je za 34,8% u poređenju sa 2008. i za 40,2% u odnosu na 2015. godinu.
Kod voća i povrća količina kupljenog voća smanjena je za 8,9%, dok je kupovina povrća ostala gotovo nepromijenjena (+1%). Potrošnja mahunarki porasla je za 23,5%, a orašastih plodova za 11%, dok je kupovina krompira smanjena za 24,2%.
Velike promjene vidljive su i kod slatkiša i gotovih proizvoda. Kupovina šećera pala je za 53,5%, dok su kupovine meda i džemova porasle za 68,9%, čokolade za 9,3%, a sladoleda za 20,2%. Istovremeno, tržište gotovih obroka zabilježilo je snažan rast, sa svega 0,24 kilograma po stanovniku 2015. godine na 3,34 kilograma u 2025. godini.
Zaključak istraživanja je da su se prehrambene i potrošačke navike grčkih domaćinstava značajno promijenile tokom posljednjih 17 godina. Promjene nijesu bile jednosmjerne, već se ogledaju u postepenom preusmjeravanju potrošnje između različitih kategorija proizvoda, uz prilagođavanje novim ekonomskim, društvenim i prehrambenim okolnostima. Uprkos svim promjenama cijena i troškova života, hrana i dalje čini približno petinu ukupnih izdataka grčkih domaćinstava, što je udio koji ostaje relativno stabilan još od 2012. godine.
Foto: AI ilustracija