
IN STORE redakcija
Njemačka je i 2025. godine zadržala poziciju najveće privrede Evropske unije, sa udjelom od 23,8 odsto u ukupnom BDP-u Unije, dok je najmanja privreda Malta, sa udjelom od svega 0,1 odsto, pokazuju podaci Eurostata, a prenosi Slovenačka novinska agencija (STA).
Ukupan bruto domaći proizvod Evropske unije prošle godine iznosio je 18.800 milijardi eura. Njemačka je ostvarila BDP od 4.500 milijardi eura, što je činilo gotovo četvrtinu ukupne ekonomske aktivnosti EU. Na drugom mjestu nalazi se Francuska, sa udjelom od 15,9 odsto, dok Italija učestvuje sa 12 odsto u ukupnom BDP-u Unije. Slijede Španija sa 9 odsto, Holandija sa 6,2 odsto i Poljska sa 4,9 odsto.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se najmanje privrede EU. Nakon Malte, čiji je udio u ukupnom BDP-u Unije iznosio 0,1 odsto, slijede Kipar, Estonija i Letonija sa po 0,2 odsto. Slovenija i Litvanija učestvovale su sa po 0,4 odsto, dok je Hrvatska sa 0,5 odsto zauzela jedno mjesto iznad njih. Slovenija je, prema nominalnom obimu BDP-a, zajedno sa Litvanijom bila peta najmanja privreda EU. Njen BDP u tekućim cijenama iznosio je 70,5 milijardi eura.
Međutim, rangiranje se značajno mijenja kada se posmatra BDP po stanovniku. Prema tom pokazatelju, izraženom u standardima kupovne moći, Luksemburg i Irska imali su u 2025. godini najviši nivo BDP-a po stanovniku – 238,7 odsto, odnosno 237,3 odsto proseka EU. To znači da je BDP po stanovniku u ove dvije zemlje bio oko 2,4 puta veći od prosijeka Evropske unije. Nasuprot tome, Bugarska i Grčka bile su na dnu ljestvice, sa BDP-om po stanovniku koji je iznosio nešto više od dvije trećine prosijeka EU. Slovenija je prema ovom pokazatelju bila nešto manje od 10 odsto ispod prosijeka Evropske unije. Podaci pokazuju da veličina nacionalne privrede i ekonomska snaga po stanovniku ne daju istu sliku o položaju zemalja članica u EU.