Globalna slika
Globalno tržište konzervirane ribe i morskih plodova ostaje značajna i stabilna FMCG kategorija, oslonjena na tri jaka potrošačka motiva: praktičnost, dug rok trajanja i percepciju zdravog izvora proteina. Prema procjenama, globalno tržište konzerviranih morskih proizvoda vrijedelo je oko 37,2 milijarde dolara u 2025. godini, uz očekivani rast na približno 48,8 milijardi dolara do 2033, odnosno prosječnu godišnju stopu rasta od oko 3,4%. Konzervirana riba čini oko tri četvrtine ukupne kategorije, dok su tuna, sardina, skuša i losos među najvažnijim vrstama. Evropa predstavlja jedno od najvažnijih svjetskih tržišta. Mordor Intelligence procjenjuje da je Evropa u 2025. činila oko 33,9% globalne vrijednosti tržišta konzerviranih morskih proizvoda, što bi odgovaralo tržištu reda veličine 10–12 milijardi dolara, u zavisnosti od metodologije izvora. Posebno snažne tržišne pozicije imaju Španija, Italija, Francuska, Portugal, Njemačka i Velika Britanija. Tuna ostaje daleko najznačajniji segment: globalno čini više od polovine prodaje konzerviranih morskih proizvoda po vrstama, dok Evropa sama generiše oko 38% globalnog tržišta konzervirane tune. Kategorija se, međutim, mijenja. Konzervirana riba se sve manje posmatra samo kao jeftina i praktična namirnica, a sve više kao nutritivno vrijedan, visokoproteinski proizvod. Potrošači traže proizvode bogate omega-3 masnim kisjelinama, sa jednostavnijim sastavom, manje soli i kvalitetnijim uljima, dok raste interesovanje za sardine, skušu i druge manje plave ribe. Paralelno sa tim razvija se i premijum segment – posebno u Španiji, Portugalu i Francuskoj – gdje „tinned fish“ postaje gastronomski proizvod, sa premijum ambalažom, porijeklom ribe i posebnim marinadama.
Globalno tržište zamrznute ribe i morskih plodova predstavlja veliki i rastući segment prehrambene industrije. U zavisnosti od toga da li se u kategoriju uključuju samo osnovni zamrznuti proizvodi ili i prerađeni i value-added formati, procjene za 2025. godinu kreću se od približno 30 do više od 100 milijardi dolara. Jedna šira procjena tržišta zamrznute ribe i morskih plodova vrijednost postavlja na oko 118,7 milijardi dolara u 2025, uz očekivanje da dostigne gotovo 179 milijardi dolara do 2031. godine, što predstavlja prosječan godišnji rast od oko 7%. Konzervativnije definisana kategorija pokazuje rast od približno 5–6% godišnje. Osnovu rasta čini promjena načina na koji potrošači doživljavaju zamrznutu hranu. Nekada prvenstveno percipirana kao jeftinija alternativa svježoj ribi, moderna frozen seafood kategorija sve više se pozicionira kao kombinacija praktičnosti, nutritivne vrijednosti, kvaliteta i smanjenja bacanja hrane. Napredak tehnologija brzog zamrzavanja, posebno IQF (Individual Quick Freezing), omogućava bolje očuvanje teksture, ukusa i nutritivnih karakteristika proizvoda, dok dug rok trajanja predstavlja značajnu prednost i za potrošače i za trgovce. Evropa predstavlja jedno od ključnih svjetskih tržišta zamrznute ribe i morskih plodova. Prema jednoj od novijih procjena, evropsko tržište vrijedelo je oko 26,4 milijarde dolara u 2025. godini, a očekuje se da do 2034. dostigne približno 33 milijarde dolara, uz prosječan godišnji rast od oko 2,4%. Španija je najveće pojedinačno tržište, a slijede Njemačka i Velika Britanija. Jedan od najvažnijih trendova je pomjeranje kategorije od osnovnih proizvoda – cijele ribe, fileta i zamrznutih morskih plodova – ka proizvodima sa dodatom vrijednošću. Marinirani fileti, panirana riba, očišćeni škampi, mješavine morskih plodova, porcionirani proizvodi i ready-to-cook rješenja sve bolje odgovaraju savremenom potrošaču koji želi kvalitetan proteinski obrok bez dugotrajne pripreme. Posebno su interesantni premijum frozen proizvodi. Poboljšanje tehnologije zamrzavanja smanjuje nekadašnju perceptivnu razliku između svježe i zamrznute ribe, stvarajući prostor za premijum losos, tunu, škampe, filete bez kostiju i porijeklom ili vrstom jasno diferencirane proizvode.
Tržište u Srbiji
Podaci kompanije RetailZoom se odnose na količinsko i vrijednosno učešće konzervirane ribe na maloprodajnom tržištu Srbije u periodu od jula 2025. do juna 2026. godine, dakle proteklih godinu dana. Ovo je jedna od rijetkih kategorija u robi široke potrošnje koja bilježi rast količinske prodaje +4,1%, dok je vrijednosna prodaja porasla +0,8%. U posmatranom periodu cijena po jedinici prodaje (kg) je pala -3,1%, tome u prilog idu i česte promocije kao i doprinos PL-a.
U toku posmatranog perioda u Beogradu je generisano 28% prodatih količina i 30% vrijednosne prodaje, sjever Srbije učestvuje sa 21% količinske prodaje i 23% vrijednosne prodaje, dok istočna Srbija „nosi“ 32% količinske prodaje i 29% vrijednosne, a zapadna Srbija učestvuje sa 19% količinske prodaje i 18% vrijednosne prodaje.
Najveća prodaja konzervirane ribe, i količinski i vrijednosno, u periodu od jula 2025. do juna 2026. godine zabilježena je u kanalu srednjih i velikih radnji, i to 38% količinski i 39% vrijednosno. U kanalu hipermarketa i supermarketa se proda 34% ukupnih količina i 38% vrijednosne prodaje, dok male radnje učestvuju sa 28% prodatih količina i 24% vrijednosne prodaje.
U ukupnoj prodaji kategorije, segment ribe u konzervi učestvuje dominantno sa 81% količinski i 76% vrijednosno, gdje tunjevina čini po 57% prodatih količina i 65% prodate vrijednosti, sardina 33% prodatih količina i 24% vrijednosne prodaje, a skuša čini 9% prodatih količina i vrijednosne prodaje. Vrsta ribe u konzervi koja najviše raste po prodaji su haringe. Segment riblja salata jedini bilježi značajan rast prodaje (+17% vrijednosni rast prodaje i +28% količinski rast prodaje), dok zajedno sa ribom u konzervi sa povrćem i morskim plodovima čini 19% prodatih količina i 24% vrijednosne prodaje.
Vodeći proizvođači u kategoriji konzervirane ribe: Bolton Alimentari, Ducla Trading, Gaston, Otto Franck, Podravka, TGK i kumulativno proizvođači privatnih robnih marki (po količinskom i vrijednosnom tržišnom učešću, rangirani po abecednom redu).
Kada je riječ o zamrznutoj ribi i morskim plodovima, podaci kompanije RetailZoom se odnose na njihovo količinsko i vrijednosno učešće na maloprodajnom tržištu Srbije u periodu od jula 2025. do juna 2026. godine, dakle proteklih godinu dana. Cijela kategorija bilježi značajan rast u količinskoj prodaji od +8,2%, dok vrijednosna prodaja raste +4,3%. Zabilježen je pad prosječne cijene po jedinici prodaje (kg) od -3,6% u posljednjih godinu dana.
U toku posmatranog perioda, u Beogradu je generisano 39% prodatih količina, sjever Srbije učestvuje sa 27%, dok istočna i zapadna Srbija zajedno učestvuju sa 34% količinske prodaje. Posmatrano vrijednosno, region Beograd ima 42% prodaje, sjever 28%, regioni istok i zapad zajedno imaju 30% vrijednosne prodaje.
Najveće količine zamrznute ribe i morskih plodova su, u periodu od jula 2025. do juna 2026. godine, prodate kroz kanal hipermarketa i supermarketa, čak 56%, kroz kanal srednjih i velikih radnji se proda 36% ukupnih količina, a sa 8% učestvuju male radnje. Vrijednosno učešće kanala hipermarketa i supermarketa za kategoriju je 60%, kanal srednjih i velikih radnji nosi 33% vrijednosne prodaje, dok kanal malih radnji ima 7% važnosti za vrijednost cijele kategorije.
U segmentu zamrznute ribe, dominiraju i rastu po prodaji: miksevi ribe sa 66% količinske prodaje i 51% vrijednosne prodaje, zatim zamrznuti oslić koji učestvuje sa 14% količinski i 21% vrijednosno u ovom segmentu, slijedi losos sa 11% količinski i 18% vrijednosno, dok preostale vrste imaju pojedinačno ispod 5% učešća u količinama i vrijednostima u ovom segmentu. U segmentu zamrznutih morskih plodova, dominantno učešće imaju lignje, koje u ovom segmentu nose 72% prodatih količina i 70% prodate vrijednosti, slijede gambori sa 11% količina i 13% vrijednosne prodaje. Oba segmenta rastu dvocifreno i održavaju rast smrznutih morskih plodova.
Vodeći proizvođači u kategoriji zamrznute ribe i morskih plodova su: Frikom, Tropic trade, Vasović, ZMH Horvat i kumulativno proizvođači privatnih robnih marki (po količinskom i vrijednosnom tržišnom učešću, rangirani po abecednom redu).
Ovo istraživanje je deo septembarskog izdanja INSTORE magazina. PDF prelistavanje magazina dostupno jeOVDE.
O kompaniji i istraživanju
<br />
RetailZoom je kompanija koja se bavi istraživanjem tržišta, analizom podataka i konsultantskim uslugama. Postoji od 2011. godine i trenutno posluje u 21 zemlji EMENA regiona. Iako je kompanija internacionalna, akcenat je na lokalnim timovima profesionalaca koji dolaze iz istraživačkih agencija, ali i iz proizvođačkih kompanija i maloprodajnih lanaca, kako bi se na najbolji način razumjele potrebe klijenata. Cilj kompanije je da poboljša poslovanje svojih klijenata dostavljajući im rješenja vezana za ponašanje kupaca prilikom kupovine, programe vjernosti kupaca, analize promocija putem letaka, basket analize, prediktivne analize, kao i detaljan uvid u maloprodaju – analizu distribucije, udjela na tržištu, promocija i cijena. RetailZoom je u Srbiji prisutan od 2017. godine. Osnovna usluga je praćenje tržišta maloprodaje uz izvještavanje osnovnih parametara poput veličine tržišta, tržišnog učešća, distribucije, cijena, kao i izvedenih veličina.
<br />
RetailZoom Retail Audit mjesečni izvještaji prikazuju informacije o prometu proizvoda na tržištu maloprodaje, po regionima kao i po kanalima prodaje, rast i pad tržišta, značaj asortimana, trend prodaje, udjele na tržištu, uvid u distribuciju i cijenu. Podaci su dobijeni ekstrapolacijom na osnovu panela koji obuhvata glavne tipove prodajnih objekata: supermarkete i hipermarkete (>300m2), srednje i velike radnje (od 40 do 300m2), male radnje (<40m2), kioske i benzinske stanice, čija geografska rasprostranjenost omogućava reprezentativnu sliku cijelog tržišta. Podatke, na osnovu kojih se izrađuju izvještaji, dostavljaju elektronskim putem svi maloprodajni lanci i samostalne radnje iz RetailZoom panela, što je više od 4.800 objekata.
.webp&w=3840&q=100)
