Proizvođači za RTL navode da je spisak problema sa kojima se suočavaju iz godine u godinu sve duži.
Nije bilo kiše skoro dva mjeseca, a najveći problem, po meni, bio je kada se dvije nedjelje dnevna temperatura nije spuštala ispod 35 stepeni. Tu je biljka najviše patila. Mi možda nismo imali 40, ali imali smo 38. I to je taj trenutak kada biljka stane. Jednostavno ćemo vidjeti kako će se to odraziti na kvalitet ulja, ali i na procenat ulja u plodu, kaže Ivan Ipša, proizvođač maslinovog ulja iz Istre.
Posljedice vremenskih uslova mogle bi da se vide već na ovogodišnjoj berbi, koja bi zbog toga mogla da počne ranije nego inače. Porodica Ipša na više od 30 hektara ima gotovo pet hiljada stabala i bavi se maslinarstvom više od 30 godina, a Ivan ističe da u posljednje vrijeme svjedoče i velikim promjenama na tržištu.
Posljednjih 15 godina veoma smo se borili sa potrošnjom i zaista smo pokušavali da edukujemo ljude o ekstra djevičanskim uljima. U posljednjih pet godina došlo je do velikog porasta interesovanja, a sadnja maslina doživjela je procvat u posljednjih sedam do osam godina. Maslina daje pun rod nakon 10 godina, što znači da ćemo ga mi imati tek za tri do četiri godine, dodaje Ipša.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je proizvodnja maslinovog ulja u Hrvatskoj nestabilna. 2024. godina bila je rekordna, sa proizvedenih 63 hiljade hektolitara. Međutim, već naredne godine, 2025, proizvedeno je manje od 46 hiljada hektolitara, što je pad od oko 27 odsto.
U istom periodu uvoz maslinovog ulja je porastao. Tokom 2024. uvezeno je oko 37 hiljada hektolitara, a 2025. godine gotovo 60 hiljada hektolitara. Time je uvoz prvi put u istoriji premašio domaću proizvodnju, i to za 31 odsto. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da situacija nije zabrinjavajuća i smatraju da je takav rezultat posljedica klimatskih promjena i nedovoljnog sprovođenja agrotehničkih mjera.
Proizvođači maslinovog ulja definitivno bi trebalo da se udruže kako bi imali što snažniji položaj na tržištu. Takođe bi mogli jednostavnije i jeftinije da nabave sve inpute, te da kroz savjete stručnjaka objedinjeno proizvode više i kvalitetnije, kaže Tugomir Majdak, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Stručnjaci smatraju da bi građani trebalo više da konzumiraju maslinovo ulje. Prema podacima Eurostata, Hrvati su po potrošnji ispod evropskog prosjeka.
Maslinovo ulje je zaista velika blagodat za zdravlje i utiče na čitav niz stanja u organizmu. Polifenoli utiču na krvni pritisak i na oksidaciju u tijelu. Stalno se događaju oksidacije u našem tijelu i treba ih smanjiti, objašnjava Srećko Gros, predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta.
Dok se maslinari pripremaju za predstojeću berbu, iz Ministarstva stiže i finansijska pomoć. Prijave za nove podsticaje vrijedne 20 miliona eura već su otvorene.
