Zato, promjena više nije samo pitanje dobre volje. Evropska komisija je 7. jula 2026. godine, u okviru svoje EU Livestock Strategije, najavila da će do kraja 2026. godine predstaviti ciljanu reviziju pravila Evropske unije o dobrobiti koka nosilja i brojlera. Najava ove revizije pokazuje da se dobrobit farmskih životinja sve više posmatra kao dio budućeg uređenja evropskog prehrambenog sistema.
To je važan signal i za kompanije koje posluju u Srbiji. Promjene regulatornog okruženja ne nastaju preko noći. One zahtijevaju prilagođavanje proizvodnje, dobavljača, ugovora, količina, logistike i internih procedura. Kompanija koja čeka da promjena postane obavezna ostavlja sebi manje vremena za planiranje i prilagođavanje. Zato je pitanje za poslovni sektor jednostavno: da li ćete tranziciju planirati na vrijeme ili tek kada budete morali da reagujete? Jer je izvjesno da se danas odgovorno poslovanje ne završava na emisijama i reciklaži.
Danas se od kompanija očekuje da razmišljaju o svom uticaju mnogo šire nego ranije. ESG i CSR politike obuhvataju pitanja životne sredine, odnosa prema zaposlenima, zajednici, dobavljačima i načina na koji kompanija upravlja svojim poslovanjem. U tom kontekstu, dobrobit životinja ne može biti potpuno odvojena od odgovornog poslovanja. Ako kompanija koristi jaja, ona je dio lanca snabdijevanja u kojem se odluke o načinu uzgoja koka donose mnogo prije nego što proizvod stigne na policu, u restoran, hotel ili kuhinju. Način na koji kompanija bira dobavljače i definiše standarde za proizvode koje nabavlja zato predstavlja dio njene ukupne poslovne odgovornosti. Odgovornost prema životinjama nije zamjena za odgovornost prema životnoj sredini ili zaposlenima. Ona je njen sastavni dio.
Zašto bi kompanija počela tranziciju već danas?
Prelazak na sisteme bez kaveza zahtijeva planiranje. Kompanija mora da zna koliko jaja i proizvoda od jaja koristi, odakle ih nabavlja, koji dobavljači mogu da obezbijede potrebne količine i u kojim rokovima je moguće sprovesti promjenu. Zbog toga odluka da se iz lanca snabdijevanja izbace jaja iz kaveznog uzgoja može imati značaj za više aspekata poslovanja.
A to su:
Upravljanje lancem snabdijevanja: Kompanija koja na vrijeme započne tranziciju ima više prostora da identifikuje odgovarajuće dobavljače, planira količine i prilagodi ugovore i procese nabavke.
Priprema za buduće regulatorne promjene: Ako se pravila budu mijenjala u pravcu strožih standarda dobrobiti životinja, kompanije koje su već započele tranziciju biće bolje pripremljene za novo poslovno okruženje.
ESG i CSR: Politika nabavke jaja može biti dio šireg pristupa kompanije odgovornom poslovanju i upravljanju lancem snabdijevanja.
Reputacija brenda: Potrošači, partneri i zaposleni sve više obraćaju pažnju na to kako kompanije postupaju prema životinjama i kakve standarde primjenjuju u svom poslovanju.
Transparentnost: Jasno definisana politika, rok i izvještavanje o napretku omogućavaju kompaniji da pokaže šta je konkretno uradila, umjesto da se njena posvećenost odgovornom poslovanju zasniva samo na opštim izjavama.
Međunarodni partneri i tržišta: Kompanije koje posluju sa međunarodnim partnerima mogu se susresti sa zahtjevima koji se odnose na standarde dobrobiti životinja u lancu snabdijevanja. Usklađivanje sa tim očekivanjima može postati sve relevantnije za poslovanje na evropskom tržištu.
Očekivanja potrošača: Istraživanje koje je Kantar sproveo u Srbiji 2021. godine pokazalo je da bi većina ispitanih podržala odluku supermarketa da prestane da prodaje jaja iz kaveznog uzgoja, dok je značajan dio potrošača naveo spremnost da plati više za jaja iz beskaveznog uzgoja. Drugim riječima, odluka o jajima nije izolovana od tržišta. Ona je povezana sa očekivanjima ljudi koji te proizvode kupuju.
Tranzicija bez kaveza
Ukoliko se na prelazak na ukidanje kaveznog uzgoja odlučite odmah, važno je razlikovati deklarativnu podršku dobrobiti životinja od konkretne politike. Nije dovoljno reći da kompanija „podržava dobrobit životinja“ ili da „razmatra mogućnosti“ za prestanak korišćenja jaja iz kaveza. Zato, kredibilna tranzicija treba da podrazumijeva jasnu, javnu i mjerljivu odluku.
To znači da kompanija treba da definiše: da će iz svog lanca snabdijevanja izbaciti jaja iz kaveznog uzgoja; zatim, rok do kojeg će tranzicija biti završena; potom to da politika kompanije obuhvata 100% jaja i proizvoda od jaja koji se koriste ili prodaju; zatim, način na koji će sarađivati sa dobavljačima i obezbijediti potrebne količine; te i konkretne korake i odgovornosti unutar kompanije; način praćenja napretka; i transparentno izvještavanje o ostvarenom napretku.
Naravno, i razumno, od kompanije se ne očekuje da sve riješi u jednom danu. Ali mora znati gdje je danas, gdje želi da bude i do kada će tamo stići. Upravo je zato rano započinjanje procesa jako važno.
Istraživanje koje je Kantar sproveo u Srbiji 2021. godine pokazalo je da bi većina ispitanih podržala odluku supermarketa da prestane da prodaje jaja iz kaveznog uzgoja, dok je značajan dio potrošača naveo spremnost da plati više za jaja iz beskaveznog uzgoja.
Takođe, ne treba pomisliti da je ovo samo evropska tema. Ne moramo pogledati daleko “van svog dvorišta” da bismo vidjeli da pitanje dobrobiti životinja postaje dio javne i političke debate i u Srbiji. Tokom javne rasprave o nacrtu Zakona o dobrobiti životinja, organizacije za zaštitu životinja, stručnjaci i građani iznijeli su svoje primjedbe na predložena rješenja i ukazali na potrebu za snažnijom zaštitom životinja. Takođe, interesovanje građana za pitanje kaveznog uzgoja je jasno. Naši građani ne žmure na neprikladne uslove u kojima se drže koke nosilje u industrijskim farmama koje koriste kaveze za njihov uzgoj. Tome u prilog govori činjenica da je više od 20.000 građana Srbije potpisalo peticiju kampanje Slomimo kaveze kojom se zahtijeva ukidanje prodaje jaja iz kaveznog uzgoja u supermarketima. To predstavlja konkretan pokazatelj da ovo pitanje nije ograničeno na organizacije za zaštitu životinja. Ono je postalo tema o kojoj građani žele da se njihov glas čuje. A za kompanije je to još jedan razlog da ne posmatraju dobrobit životinja kao marginalnu temu.
Bitno je sagledati i to da kavez nije samo pitanje proizvoda. To je pitanje lanca koji stoji iza proizvoda. Iza jednog pakovanja jaja nalazi se čitav lanac: proizvođači, uzgajivači, dobavljači, distributeri, trgovci, restorani, hoteli i drugi poslovni subjekti. Zbog toga odluka jedne kompanije može imati širi efekat. Kada kompanije postave jasne zahtjeve svojim dobavljačima, one šalju signal tržištu da postoji potražnja za odgovornijim sistemima proizvodnje. Kada više kompanija donese takve odluke, dobavljačima i proizvođačima postaje jasnije u kom pravcu se tržište kreće. To nije promjena koja se događa samo na polici supermarketa. To je promjena čitavog lanca snabdijevanja.
Upravo zato dobrobit životinja povezana je sa širim izazovima prehrambenog sistema. Način na koji uzgajamo i držimo farmske životinje ne postoji odvojeno od drugih pitanja sa kojima se suočava prehrambeni sistem. Intenzivna proizvodnja životinja povezana je sa pitanjima javnog zdravlja, antimikrobne rezistencije, korišćenja zemljišta, biodiverziteta i otpornosti prehrambenih sistema. OECD, pozivajući se na procjenu Van Boeckela i saradnika, navodi da se oko 73% ukupne globalne prodaje antimikrobnih ljekova koristi kod životinja koje se uzgajaju za proizvodnju hrane. Stočarska proizvodnja istovremeno zauzima značajan dio poljoprivrednog zemljišta, uključujući zemljište koje se koristi za proizvodnju hrane za životinje, i ima značajan uticaj na životnu sredinu.
To ne znači da jedan potez može riješiti sve probleme prehrambenog sistema. Ali znači da način na koji proizvodimo hranu mora biti dio razgovora o tome kakav prehrambeni sistem želimo u budućnosti. A kada govorimo o kokama nosiljama, prvi i konkretan korak je jasan: napuštanje kaveznog uzgoja.
<Antrfile bgColor="#ffffff" textColor="#000000" className="cls1199 cpe200861" text="Pomoć kompanijama
<br />
Tranzicija bez kaveza jeste poslovni proces i zahtijeva planiranje, ali kompanije ne moraju same da pronalaze odgovore na svako pitanje. Tim kampanje Slomimo kaveze pruža podršku kompanijama koje žele da započnu ili unaprijede tranziciju. To uključuje savjetovanje, razmjenu dobrih praksi, pomoć u sagledavanju narednih koraka i podršku u procesu definisanja jasne i ostvarive politike.
<br />
Naš cilj nije samo da kompanije daju obećanje. Cilj je da to obećanje bude konkretno, mjerljivo i ostvarivo. Zato kompanijama koje koriste jaja ili proizvode od jaja predlažemo da proces započnu od nekoliko jednostavnih pitanja: Koliko jaja koristimo? Odakle ih nabavljamo? Koji dio dolazi iz kaveznog uzgoja? Koji dobavljači mogu da podrže tranziciju? Koji rok možemo da postavimo? I kako ćemo javnosti pokazati da napredujemo?
<br />
Odgovori na ova pitanja predstavljaju početak ozbiljne tranzicije. Jer pravo vrijeme za tranziciju nije kada promjena postane obavezna. Kompanije koje čekaju posljednji trenutak imaju manje prostora za planiranje. One koje počnu ranije mogu da sagledaju svoje potrebe, razgovaraju sa dobavljačima, definišu rokove i promjenu sprovedu postepeno i kontrolisano. Zato pitanje više nije samo da li je kompanija spremna da podrži budućnost bez kaveza. Pitanje je kada je spremna da počne da je gradi.
<br />
Kavezni uzgoj nije budućnost kojoj treba prilagođavati poslovanje. Budućnost prehrambenog sistema ide ka višim standardima dobrobiti životinja, većoj transparentnosti i odgovornijem upravljanju lancem snabdijevanja.
<br />
Za podršku i razgovor o mogućim koracima tranzicije, možete pisati na mail: slomimokaveze@gmail.com." />
.webp&w=640&q=75)
.webp&w=3840&q=100)
.webp&w=640&q=100)
