U Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji, FMCG industrija ušla je u drugu polovinu 2026. godine u uslovima složene kombinacije umjerenog ekonomskog rasta, uporne inflacije cijena hrane i značajno promijenjenog ponašanja potrošača. Iako se najviši inflatorni pritisci iz prethodnih godina postepeno smanjuju, troškovi života ostaju visoki, a domaćinstva nastavljaju pažljivo da planiraju kupovinu. Potražnja ostaje relativno stabilna, ali potrošači sve više upoređuju cijene, koriste promocije i traže najbolji odnos između cijene i vrijednosti.
Ekonomski oporavak je spor
Prema CPI indeksu, inflacija u Velikoj Britaniji smanjena je na 2,8% u dvanaest mjeseci do aprila 2026. godine. Ipak, inflacija cijena hrane i bezalkoholnih pića ostala je na viših 3%, što znači da prehrambeni proizvodi i dalje poskupljuju brže nego što je poželjno. Maloprodaja je u prvom kvartalu 2026. godine porasla za 0,5% u poređenju sa prethodnim kvartalom i bila je 1,1% viša nego u istom periodu prethodne godine. Međutim, podaci za april pokazali su pad od 1,3%, što ukazuje na to da je potrošnja i dalje osjetljiva na ekonomske uslove. Istovremeno, digitalni kanali nastavljaju da bilježe rast. U tri mjeseca do aprila 2026. godine onlajn prodaja povećana je za 9,3% na godišnjem nivou i dostigla 28,1% ukupne maloprodajne potrošnje u zemlji.
Slična je situacija i u eurozoni. Evropska centralna banka je u junu 2026. godine revidirala prognozu inflacije na 3% za 2026. godinu i 2,3% za 2027. godinu, dok je očekivani ekonomski rast smanjen na svega 0,8%. Za FMCG industriju to znači da će kupovna moć potrošača ostati pod pritiskom i da kompanije neće moći lako da prenesu više troškove na potrošače kroz nova povećanja cijena. Umjesto toga, uspjeh će sve više zavisiti od sposobnosti da se zadrže prodajne količine i zaštite profitne marže.
Troškovi i dalje diktiraju strategiju
Troškovi sirovina i energije i dalje predstavljaju značajan rizik. Svjetska banka je predvidjela da će cijene energije porasti za 24% tokom 2026. godine, dok bi ukupne cijene robe mogle da porastu za 16%. U međuvremenu, indeks cijena energije u maju smanjen je za 5,4% na mjesečnom nivou, ali su cijene hrane porasle za 1,9%, a sirovina za 2,1%. FAO indeks pokazao je da su žitarice poskupjele za 2,6% na mjesečnom i za 4,9% na godišnjem nivou, šećer je poskupio za 7,5%, dok su cijene mesa bile 6,3% više u poređenju sa prethodnom godinom. Ova kretanja ukazuju na to da kompanije ne mogu da računaju na značajno smanjenje troškova i da će morati pažljivo da planiraju nabavku, ambalažu i proizvodne procese.
Na britanskom tržištu, najznačajniji trend ostaje okretanje proizvodima koji nude dobru vrijednost za novac. Svaki dodatni procentni poen inflacije dodaje više od 50 funti na godišnji račun za hranu prosječnog domaćinstva. Upravo zato privatne robne marke trgovaca nastavljaju da osvajaju sve veći udio. U januaru 2026. godine dostigle su rekordnih 52,2% ukupne potrošnje prehrambenih proizvoda u Velikoj Britaniji. Istovremeno, promotivne aktivnosti povećane su za 10,9%, što pokazuje da cjenovna konkurencija ponovo postaje jedan od najvažnijih mehanizama za privlačenje i zadržavanje potrošača.
Posebno je zanimljivo to što privatne robne marke više nijesu ograničene samo na niskobudžetni segment. Tokom božićne sezone 2025. godine prodaja premijum privatnih robnih marki porasla je za 9% i premašila vrijednost od jedne milijarde funti. Ovi proizvodi našli su se u 92% potrošačkih korpi, što pokazuje da potrošači nijesu spremni da se u potpunosti odreknu kvaliteta, već traže proizvode koji nude veću vrijednost po razumnoj cijeni. Istovremeno, onlajn prodaja prehrambenih proizvoda dostigla je 12,2% ukupnog tržišta.
Diskonteri i digitalni kanali redefinišu maloprodaju
Diskontni lanci nastavljaju da vrše snažan pritisak na tradicionalne supermarkete. Kombinovani udio Aldija i Lidla dostigao je 16,8% krajem 2025. godine. Do maja 2026. godine Lidl je prestigao Morrisons i postao peti najveći supermarket u Velikoj Britaniji sa udjelom od 8,6%, u poređenju sa 8,3% koliko je imao Morrisons. Ipak, tržišni uspjeh nije rezervisan samo za diskontne operatere. Tesco i Sainsbury’s takođe uspijevaju da povećaju svoj udio zahvaljujući kombinaciji konkurentnih cijena, snažnih programa lojalnosti i značajnih ulaganja u digitalizaciju.
Tesco je jedan od najboljih primjera uspješne adaptacije na nove navike potrošača. Njegova usluga brze dostave Whoosh funkcioniše kroz više od 1.600 prodavnica i obuhvata više od 70% domaćinstava u Velikoj Britaniji. Zahvaljujući ovoj usluzi, onlajn prodaja kompanije porasla je za 11,2% tokom 19 nedjelja do 3. januara 2026. godine. Tesco drži oko 37% britanskog onlajn tržišta prehrambenih proizvoda. Istovremeno, tržište brze trgovine dostiglo je vrijednost od 2,4 milijarde funti u 2025. godini i, prema prognozama IGD-a, rastaće po prosječnoj godišnjoj stopi od 10,1% do 2030. godine.
Sainsbury’s prati drugačiji, ali takođe uspješan put. U 52 nedjelje do 28. februara 2026. godine kompanija je ostvarila rast maloprodaje od 4,3%, osnovnu operativnu dobit od 1,025 milijardi funti i slobodan novčani tok od 574 miliona funti. Tokom godine uvedeno je oko 1.200 novih proizvoda pod privatnim robnim markama, pri čemu gotovo polovina pripada premijum liniji Taste the Difference. U posljednjih pet godina kompanija je investirala 1,3 milijarde funti u smanjenje cijena, dok programi Nectar Prices i Your Nectar Prices omogućavaju milionima domaćinstava da uštede oko 450 funti godišnje. Dodatno, Sainsbury’s planira da do 2027. godine više od 2.500 britanskih i irskih farmi bude obuhvaćeno dugoročnim ugovorima vrijednim više od pet milijardi funti, čime će se obezbijediti oko 3,1 milion tona domaće svježe hrane.
Na proizvodnoj strani, Nestlé i Danone pokazuju da snažni brendovi i dalje mogu da ostvaruju rast. Nestlé je u prvom kvartalu 2026. godine ostvario rast od 3,5%, koji se sastoji od 1,2% realnog rasta obima i 2,3% rasta kroz cijene. U Evropi je rast dostigao 3,9%, dok je e-trgovina porasla za 15,4% i dostigla 21,5% ukupne prodaje. Danone je u istom periodu ostvario prodaju od 6,708 milijardi eura i rast od 2,7%, pri čemu 1,5% proizlazi iz obima i proizvodnog miksa, a 1,2% iz cijena. Za cijelu 2025. godinu kompanija je ostvarila rast od 4,5% i poboljšala operativnu maržu za 44 bazna poena, na 13,4%.
Carrefour se nalazi u fazi restrukturiranja i poboljšanja profitabilnosti. U prvom kvartalu 2026. godine prodaja u Francuskoj porasla je za 1,4%, a u Španiji za 3,1%, dok je u Brazilu zabilježen pad od 0,8%. Kompanija je uspjela da osvoji dodatni tržišni udio u Francuskoj, ali je njena marža smanjena sa 3,1% u 2021. godini na 2,6% u 2025. godini, što pokazuje koliko je teško održati profitabilnost u sadašnjim tržišnim uslovima.
Unilever je, pak, fokusiran na dugoročnu transformaciju. U 2025. godini kompanija je ostvarila promet od 50,5 milijardi eura i investirala 836 miliona eura u istraživanje i razvoj. Čak 78% prometa dolazi od njenih najjačih brendova, dok je od 2022. godine broj SKU proizvoda smanjen za više od 20%. Kompanija gradi organizaciju spremnu za eru vještačke inteligencije i ulaže u automatizaciju, digitalni sadržaj i nove sposobnosti. Oko 73.000 zaposlenih učestvovalo je u internoj anketi UniVoice 2025. godine, što pokazuje obim njenih programa angažovanja i razvoja zaposlenih.
Sumirano, FMCG sektor u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji ući će u 2027. godinu sa znatno drugačijim pravilima konkurencije nego prije nekoliko godina. Potrošači ostaju oprezni, inflacija cijena hrane je i dalje prisutna, a cjenovna konkurencija se intenzivira. Kompanije koje uspiju da kombinuju konkurentne cijene, snažne brendove, otporne lance snabdijevanja, digitalnu transformaciju i kontinuirani razvoj zaposlenih biće najbolje pozicionirane za dugoročni rast i profitabilnost u 2027. godini i nadalje.
.webp&w=640&q=75)
.webp&w=640&q=100)
