Analizom makroekonomske slike za 2025. godinu dolazi se do zaključka da je situacija u 2026. nešto povoljnija, ali inflacija i dalje ostaje iznad ciljanih nivoa na mnogim tržištima, dok se očekuje usporavanje rasta trgovine, čak i ako se obim ne smanji. Zvanične prognoze ukazuju na sporiji globalni rast u 2026. godini, pri čemu bi neizvjesnost izazvana sukobima, energentima i carinama mogla biti ublažena ulaganjima u tehnologiju, koja bi dodatno olakšala finansijske uslove.
U praksi, lideri u FMCG industriji trebalo bi da daju prioritet upravljanju potražnjom, analitici cijena, vidljivosti hladnog lanca, usklađenosti pakovanja i sljedljivosti, kao i ciljanoj automatizaciji ponavljajućih skladišnih procesa. Logistički operateri treba da se fokusiraju na kontrolu poslovanja, simulaciju mreže, robotiku, telematički bogatu vidljivost sredstava i selektivnu digitalizaciju dokumenata.
Ključni menadžerski zaključak za narednu godinu jeste da će se ulaganja u tehnologiju isplatiti samo ako su direktno povezana sa promjenljivom potražnjom, nedostatkom radne snage, troškovima zaštite životne sredine ili regulatornim zahtjevima. Vještačka inteligencija, IoT, robotika, digitalni blizanci i privatne 5G mreže danas su dovoljno zreli da donesu opipljivu operativnu vrijednost.
Krhka globalna ekonomska slika
Međunarodni monetarni fond očekuje da će globalna inflacija dostići 4,4% u 2026. godini prije nego što počne da opada tokom 2027. OECD procjenjuje da će ekonomski rast oslabiti zbog cijena energije i neizvjesnosti izazvane sukobima, koje utiču na potražnju.
Svjetska trgovina snažno se oporavila tokom 2025. godine, ali Svjetska trgovinska organizacija (STO) očekuje da će slika u 2026. biti znatno osjetljivija. Kamatne stope jesu smanjene, ali kapital i dalje nije jeftin. Evropska centralna banka zadržala je depozitnu stopu na 2% u martu 2026. godine, Banka Engleske referentnu kamatnu stopu na 3,75%, dok američke Federalne rezerve održavaju ciljani raspon između 3,5% i 3,75%, uz upozorenje da neizvjesnost ostaje visoka.
Za lidere u FMCG-u i logistici to predstavlja signal da prednost treba dati projektima sa srednjim rokom povrata investicije, umjesto širokim transformacionim programima sa neizvjesnim ekonomskim efektima.
UNCTAD je objavio da je do maja 2025. godine promet kroz Suecki kanal i dalje bio 70% ispod nivoa iz 2023, dok rizici oko Ormuskog moreuza ostaju izrazito visoki. STO upozorava da bi produženi sukobi na Bliskom istoku mogli zadržati troškove transporta i goriva na povišenom nivou i tokom 2026. godine.
Saobraćaj kroz Panamski kanal poboljšan je u odnosu na period najvećih ograničenja izazvanih sušom, ali klimatski rizici nijesu nestali.
Nedostatak radne snage i dalje predstavlja hroničan problem. IRU procjenjuje da je globalno nepopunjeno više od 3,6 miliona radnih mjesta za vozače kamiona, dok je samo Evropa tokom 2025. godine imala nekoliko stotina hiljada slobodnih pozicija. U godini slabije potražnje to može djelovati kao upravljiv izazov, ali u praksi znači da će operateri i dalje imati poteškoća da brzo prilagode kapacitete, naročito u zahtjevnijim smjenama, regionalnim linijama i periodima vršnog opterećenja.
Energetika postaje ključni faktor. Međunarodna agencija za energiju u martu 2026. opisala je rat na Bliskom istoku kao najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte, što je cijenu sirove nafte podiglo iznad 100 dolara po barelu i značajno povećalo troškove dizela i avionskog goriva.
Za FMCG sektor to znači rast troškova pakovanja, prerade i distribucije, dok logistici gotovo trenutno povećava operativne rashode.
Održivost kao novi regulatorni i operativni trošak
Regulatorna agenda postala je agenda operativnih troškova.
U Evropi su emisije iz pomorskog saobraćaja već obuhvaćene sistemom EU ETS, pri čemu će 70% prijavljenih emisija brodova za 2025. godinu biti uključeno u obračun tokom 2026, dok će metan i azotni oksid biti obuhvaćeni od iste godine.
Konačna faza CBAM mehanizma počela je 1. januara 2026. godine. Regulativa o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) primjenjivaće se od 12. avgusta 2026, dok će Regulativa EU o krčenju šuma (EUDR) za velike i srednje kompanije stupiti na snagu 30. decembra 2026. godine.
Za uprave FMCG kompanija to znači jasnu listu prioriteta: poznavanje sastava ambalaže za svaki SKU, poznavanje ugrađenog ugljenika u ključnim sirovinama i sljedljivost poljoprivrednih proizvoda visokog rizika.
Za logističke kompanije to podrazumijeva mjerenje stvarnih emisija po isporuci, redizajn transportnih modela i izgradnju pouzdanog revizorskog traga koji će klijenti sve češće zahtijevati.
Brodarski operateri treba da prate i nacrt okvira Međunarodne pomorske organizacije za postizanje neto nulte emisije, kojim bi nakon usvajanja bio uveden globalni standard za goriva i mehanizam određivanja cijena emisija.
Istovremeno, ponašanje potrošača ostaje kontradiktorno, ali predvidivo. Eurostat navodi da je 78% korisnika interneta u EU tokom 2025. godine kupovalo onlajn, dok istraživanje PwC-a pokazuje da potrošači i dalje daju prednost cijeni u odnosu na održivost i lokalnu proizvodnju kada moraju da prave kompromis.
Održivost, međutim, nije izgubila značaj – samo je prešla iz kategorije dodatne vrijednosti u kategoriju osnovnog očekivanja.
Ulaganje u AI u vrijeme neizvjesnosti
Vještačku inteligenciju i mašinsko učenje prije svega treba usmjeriti na upravljanje nestabilnošću, a ne na tehnološki prestiž.
U FMCG sektoru najkorisniji primjeri primjene danas su predviđanje potražnje, planiranje promocija, dinamičko određivanje sigurnosnih zaliha i optimizacija asortimana uz očuvanje marže.
U logistici su to predviđanje vremena isporuke (ETA), optimizacija ruta, upravljanje izuzecima i automatizacija korisničke podrške.
Preporuka je da se počne sa jednim regionom, jednom kategorijom proizvoda i jednim jasno mjerljivim problemom, a tek nakon potvrđenih rezultata pristupi širenju rješenja. Sama tehnologija najčešće ne predstavlja najveći trošak – ključna investicija odnosi se na kvalitet podataka i redizajn poslovnih procesa.
IoT tehnologije posebno su značajne u hladnom lancu, distributivnim centrima sa velikim protokom robe i na lokacijama gdje problemi sa Wi-Fi signalom i dalje ograničavaju vidljivost procesa.
Najveću vrijednost donose sistemi za praćenje temperature i kvarenja robe, povezani viljuškari, AI vizuelni sistemi i prediktivno održavanje transportera, rashladnih sistema i voznog parka. Iako zahtijevaju srednja do visoka ulaganja, povrat dolazi kroz manje kvarenja robe, manje zastoja i kvalitetnije podatke za regulatornu usklađenost.
Robotika predstavlja najefikasniji odgovor na nedostatak radne snage. Sistemi „od proizvoda do čovjeka“, autonomni mobilni roboti, robotsko komisioniranje i automatizovano sortiranje najbolje funkcionišu u procesima sa stabilnim i ponavljajućim obimom posla.
Najčešća greška jeste pokušaj da se roboti uvedu u loše organizovan proces. Ispravan redosljed podrazumijeva redizajn procesa, uspostavljanje standardnog integracionog sloja, obuku supervizora, a tek potom širenje hardverskih rješenja.
Digitalni blizanci zaslužuju posebnu pažnju jer će naredni period obilježiti promjene transportnih ruta, lanci snabdijevanja i troškovi ugljenika. Dobro razvijen digitalni blizanac omogućava planerima da unaprijed testiraju scenarije poput zaobilaženja Crvenog mora, naglog rasta cijene dizela, carinskih promjena ili prekida rada proizvodnog postrojenja.
Blokčejn, s druge strane, treba koristiti tamo gdje su autentičnost dokumentacije, višestrana primopredaja i finansiranje stvarni poslovni izazovi, posebno kod elektronskih tovarnih listova.
Pravi skup KPI-jeva treba da bude jednostavan i beskompromisan: OTIF, tačnost prognoze po SKU lokaciji, broj dana zaliha, kvarenje i otpad, produktivnost skladišta po radnom satu, raspoloživost automatizovanih sistema, trošak transporta po kutiji, emisija CO₂ po tonskom kilometru ili porudžbini, procenat pošiljaka sa primarnim telematičkim podacima, procenat ambalaže usklađene sa PPWR regulativom, procenat visokorizičnih sirovina spremnih za sljedljivost prema EUDR-u i nivo digitalne razmjene dokumentacije na odgovarajućim rutama.
Sve ove mjere direktno su povezane sa profitnom maržom, otpornošću poslovanja i regulatornim zahtjevima.
Ove godine kompanije iz sektora robe široke potrošnje i logistike neće biti konkurentne po tome ko najviše govori o vještačkoj inteligenciji ili održivosti. Biće konkurentne po tome ko nestabilnost pretvara u disciplinovaniji operativni sistem: bolje senzorisanje, veću vidljivost, brže planiranje scenarija, strožu kontrolu kapitalnih troškova i kvalitetnije regulatorne podatke. U tome leži nova konkurentska prednost.
](/_next/image?url=https%3A%2F%2Fcdn.zefir.quest%2Fmops%2F5-290%2FBoban_autor.webp&w=64&q=75){kind=small}
.webp&w=3840&q=100)
