.webp&w=1920&q=100)
NielsenIQ
Vrijednosno, supermarketi sa diskonterima bilježe najveći rast prodaje sokova od 18,8%, zatim velike prodavnice rast od 7,8%, dok specijalizovane prodavnice pića bilježe rast veći od 5% u odnosu na isti period godinu ranije. Svi kanali bilježe pad količinske prodaje, osim supermarketa koji ostvaruju rast od 12,8% i velikih prodavnica sa rastom od 1,1%... Energetski napici, u gotovo svim prodajnim kanalima, bilježe povećanu prodaju po svim kriterijumima, a najveći rast ostvaruje vrijednosna prodaja u supermarketima (25%).
Osvježavajuća bezalkoholna pića danas predstavljaju veoma široku grupu napitaka i zauzimaju značajno mjesto u ishrani savremenog doba. Ponuda ovih proizvoda u našim prodavnicama veća je nego ikad prije, pa je zbog svega navedenog važno sagledati i kako se iz godine u godinu kreće prodaja bezalkoholnih pića – sokova i energetskih napitaka – u Srbiji, o čemu govore podaci o prodaji robe široke potrošnje agencije NielsenIQ.
SOKOVI

Na osnovu analize tržišta, kojom je obuhvaćen period od aprila 2025. do marta 2026. godine, u Srbiji je zabilježen rast vrijednosne prodaje sokova od 6,7% u odnosu na prethodno posmatrani period, dok je komadna prodaja porasla za 6%, a količinska opala za 0,2%.
Važno je istaći da, kada govorimo o kanalima distribucije bezalkoholnih pića, koji obuhvataju hipermarkete, supermarkete sa diskonterima, velike prodavnice, kao i srednje i male prodavnice, trafike, benzinske stanice i specijalizovane prodavnice pića, uočavamo značajne promjene, uključujući i pad vrijednosne prodaje u malim prodavnicama. Vrijednosno, supermarketi sa diskonterima bilježe najveći rast od 18,8%, zatim velike prodavnice rast od 7,8%, dok specijalizovane prodavnice pića ostvaruju rast veći od 5% u odnosu na isti period godinu ranije. Svi kanali bilježe pad količinske prodaje, osim supermarketa koji ostvaruju rast od 12,8% i velikih prodavnica sa rastom od 1,1%.
Posmatrano po regionima Srbije, vrijednosna prodaja sokova najveća je u Vojvodini (28,3%), u Beogradu iznosi 23,5%, u jugoistočnoj Srbiji 25,7%, dok je najmanja u centralno-zapadnoj Srbiji (22,5%). Kada se posmatra količinska prodaja, jugoistočna Srbija prednjači sa 28,7%, slijedi Vojvodina sa 28,4%, zapadna Srbija sa 22,6%, a na kraju Beograd sa 20,3%.

Ako posmatramo kanale preko kojih sokovi stižu do potrošača – hipermarkete, supermarkete sa diskonterima, velike prodavnice, srednje i male prodavnice, trafike, benzinske stanice i specijalizovane prodavnice pića – najviše ovih proizvoda prodato je u supermarketima sa diskonterima te srednjim i malim prodavnicama (71,5%), dok je najmanje prodato na benzinskim stanicama (1,4%).
Kada govorimo o najvećim proizvođačima sokova, pet vodećih proizvođača, zajedno sa privatnim robnim markama, na srpskom tržištu su (po abecednom redu): Droga Kolinska, Hell Energy, Knjaz Miloš, PepsiCo i The Coca-Cola Company. Oni kumulativno čine 97% ukupne vrijednosne prodaje sokova i 95,6% količinske prodaje sokova u Srbiji.
Važna za analizu prodaje sokova je i podjela prema veličini pakovanja. Uvjerljivo najveću prodaju – vrijednosno 31,9% – bilježi pakovanje od 1.500 g/ml, na drugom mjestu je pakovanje od 330 g/ml sa 19,1%, zatim slijede pakovanja od 2.000 g/ml sa 18,9% i 500 g/ml sa 11,6% udjela u ukupnoj prodaji sokova u Srbiji.
ENERGETSKI NAPICI

Kada je riječ o energetskim pićima, na osnovu analize tržišta koja obuhvata period od aprila 2025. do marta 2026. godine, na srpskom tržištu zabilježen je trend rasta prodaje ovih proizvoda u odnosu na isti period prethodne godine po svim prodajnim kriterijumima – vrijednosno 15,5%, po broju komada 8,7% i količinski 9,9%.
Kada su u pitanju kanali prodaje preko kojih energetski napici stižu do potrošača, a koji uključuju hipermarkete, supermarkete sa diskonterima, velike prodavnice, srednje i male prodavnice, trafike, benzinske stanice i specijalizovane prodavnice pića, u gotovo svim prodajnim kanalima ovi proizvodi bilježe povećanu prodaju po svim kriterijumima, a najveći rast ostvaruje vrijednosna prodaja u supermarketima (25%).
Posmatrano po regionima Srbije, najveća vrijednosna prodaja energetskih pića ostvarena je u Vojvodini (32,2%), slijedi Beograd sa 26,7%, zatim jugoistočna Srbija sa 21,8%, dok je najmanja vrijednosna prodaja u zapadnoj Srbiji (19,3%).

Ako analiziramo kanale preko kojih energetski napici stižu do potrošača – hipermarkete, supermarkete sa diskonterima, velike prodavnice, srednje i male prodavnice, trafike, benzinske stanice i specijalizovane prodavnice pića – najviše ovih proizvoda prodato je u malim i srednjim prodavnicama, dok je najmanje prodato u specijalizovanim prodavnicama pića.
Kada govorimo o najvećim proizvođačima energetskih napitaka, najzastupljeniji na srpskom tržištu su (po abecednom redu): Hell Energy, Knjaz Miloš, Monster Beverage Company, Red Bull i The Coca-Cola Company. Ovih pet proizvođača zauzima 94,6% vrijednosnog i 93,7% količinskog udjela u ukupnoj prodaji energetskih napitaka na srpskom tržištu.
Za analizu prodaje energetskih napitaka važna je podjela prema tipu ambalaže – limenke i boce. Na srpskom tržištu, u analiziranom periodu, najviše energetskih pića prodato je u limenkama, na koje otpada 72,5% vrijednosne prodaje, dok flaše čine 27%.
Na kraju, za analizu prodaje ovih proizvoda važna je i podjela prema veličini pakovanja. Prve tri pozicije po vrijednosnoj i količinskoj prodaji zauzimaju pakovanje od 250 ml sa 41,3% vrijednosnog udjela, zatim pakovanje od 500 ml sa 32,2% i pakovanje od 0,75 l sa 24,5% udjela u ukupnoj prodaji energetskih napitaka u Srbiji.
O istraživanju: NielsenIQ Retail Audit zasniva se na praćenju prodaje krajnjim potrošačima korišćenjem elektronskih podataka, pri čemu se, pored prodaje u okviru nacionalnih i lokalnih maloprodajnih lanaca, na mjesečnom nivou izvještava o prodaji kompletnog tržišta na osnovu podataka reprezentativnih uzoraka prodajnih mjesta za kanale koji se prate. Kontinuirano praćenje ovih informacija omogućava izvještavanje o obimu i vrijednosti maloprodaje, tržišnom učešću, prosječnoj cijeni, kao i drugim podacima značajnim za proizvođače, distributere i trgovce. Prikupljeni podaci koriste se za pregled trendova FMCG tržišta i analizu ponašanja potrošača.