Prema pisanju crnogorskog finansijskog portala Bankar.me, ukupan profit ovih pet vodećih lanaca iznosio je 36,06 miliona eura, što je nešto manje u odnosu na prethodnu godinu, kada je njihova ukupna dobit iznosila 36,75 miliona eura.
Broj zaposlenih u sektoru porastao je za 154 radnika (1,87%), sa 8.244 na 8.398. EBITDA je premašila 95,9 miliona eura, što predstavlja rast od 3,05%. Međutim, profitne marže blago su pale, sa 3,12% u 2024. na 2,83% u 2025. godini, odnosno za 0,29 procentnih poena.
Ukupni prihodi porasli
Pet vodećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori – Voli Trade, IDEA-CG, Hard Discount Laković, Domaća Trgovina i Megapromet – ostvarili su ukupne prihode od 1,194 milijarde eura u 2025. godini, što predstavlja rast od 7,73% u odnosu na 1,109 milijardi eura, koliko je ostvareno u 2024. godini, odnosno 949,4 miliona eura iz 2023. godine.
To znači da su trgovački lanci u periodu od 2023. do 2025. godine zabilježili kumulativni rast prihoda od 25,8%, što ukazuje na snažnu dinamiku sektora.
Voli Trade zadržao je poziciju lidera sa prihodima od 390,1 milion eura, zabilježivši rast od 5,75% u odnosu na prethodnu godinu, kada su prihodi iznosili 368,9 miliona eura. U 2023. godini Voli je ostvario 356,6 miliona eura, što znači da je za dvije godine povećao prihode za 33,5 miliona eura, odnosno 9,4%.
Na drugom mjestu po prihodima je Hard Discount Laković sa 294,2 miliona eura, što predstavlja rast od 13,11% u odnosu na 260,1 milion eura iz 2024. godine. U periodu od 2023. do 2025. godine, HD Laković je povećao prihode za 24,2%, sa 236,9 miliona na 294,2 miliona eura, što ga čini jednim od najdinamičnijih lanaca na tržištu.
IDEA-CG je na trećem mjestu sa 275,7 miliona eura, ali uz pad od 3,91% u odnosu na 287 miliona eura iz 2024. godine. Ipak, treba napomenuti da je IDEA u 2023. godini imala značajno niže prihode (184 miliona eura) zbog akvizicije Franca maloprodajnih objekata tokom 2023. godine i njihove integracije u poslovanje, pa je rast u periodu 2023–2024. iznosio 56%.
Domaća Trgovina ostvarila je prihode od 161,4 miliona eura, što predstavlja solidan rast od 16,16% u odnosu na 138,9 miliona eura iz prethodne godine. U trogodišnjem periodu ovaj lanac povećao je prihode za 31%, sa 123,2 miliona na 161,4 miliona eura.
Megapromet je zabilježio spektakularan rast od 35,66%, dostigavši 72,8 miliona eura prihoda, u poređenju sa 53,7 miliona eura u 2024. godini. U odnosu na 2023. godinu, kada su prihodi iznosili 48,8 miliona eura, rast je iznosio čak 49,3%.
Dobit u blagom padu
Ukupan neto rezultat pet trgovačkih lanaca u 2025. godini iznosio je 36,1 milion eura, što predstavlja mali pad od 1,8% u odnosu na 36,75 miliona eura iz 2024. godine, ali je ipak značajno iznad 31,19 miliona eura iz 2023. godine. U trogodišnjem periodu ukupan profit sektora porastao je za 19,1%, ali znatno sporije od prihoda (25,8%), što ukazuje na pritiske na profitabilnost.
Rashodi rasli brže od prihoda
Ukupni rashodi pet trgovačkih lanaca iznosili su 1,151 milijardu eura u 2025. godini, što predstavlja rast od 8,07% u odnosu na 1,065 milijardi eura iz prethodne godine, odnosno 913,1 milion eura iz 2023. godine. To znači da su rashodi rasli brže (8,07%) od prihoda (7,73%), što je jedan od razloga pada profitnih marži.
Kako ocjenjuju analitičari Bankar.me portala, rast rashoda u skladu je sa rastom prihoda, ali činjenica da rashodi rastu brže od prihoda ukazuje na pritiske troškova poslovanja – povećanje troškova radne snage, logistike, energije i ostalih operativnih troškova koji utiču na profitabilnost sektora.
Raste broj zaposlenih
Broj zaposlenih u pet vodećih trgovačkih lanaca porastao je sa 8.244 na kraju 2024. na 8.398 na kraju prošle godine, što predstavlja novo zapošljavanje 154 radnika, odnosno rast od 1,87%, navodi pomenuti portal. U 2023. godini broj zaposlenih iznosio je približno 6.958, što znači da je sektor u periodu od 2023. do 2025. godine zaposlio više od 1.400 novih radnika.
Najznačajniji rast zaposlenosti u 2025. godini zabilježili su Hard Discount Laković (+123 radnika ili +7,68%), sa 1.601 na 1.724 zaposlenih, zatim Domaća Trgovina (+117 radnika ili +8,84%), sa 1.323 na 1.440 zaposlenih, i Megapromet (+33 radnika ili +8,94%), sa 369 na 402 zaposlenih. Voli Trade povećao je broj zaposlenih za 39 radnika (+1,65%), dostigavši 2.406 zaposlenih.
IDEA-CG jedini je lanac koji je smanjio broj zaposlenih u 2025. godini, sa 2.584 na 2.426 radnika (-158 ili -6,11%). Ipak, treba napomenuti da je IDEA u 2024. godini povećala broj zaposlenih zahvaljujući integraciji Franca objekata.
Pad neto profitne marže
Profitna marža jedan je od ključnih pokazatelja efikasnosti poslovanja. Neto profitna marža sektora pala je sa 3,12% u 2024. godini na 2,83% u 2025. godini, što predstavlja pad od 0,29 procentnih poena. U 2023. godini marža je iznosila 2,90%, što znači da je 2024. bila najrentabilnija godina, dok se 2025. vratila na nivoe ispod 2023. godine.
Kako objašnjava Bankar, ovi podaci pokazuju koliko je dio javnosti tokom bojkota trgovine početkom 2025. godine pogrešno razumio razliku između trgovačke i profitne marže. Dok trgovačka marža predstavlja razliku između nabavne i prodajne cijene, koja može biti 20–30%, profitna marža pokazuje koliko novca zapravo ostaje trgovcima nakon pokrića svih troškova poslovanja – plata zaposlenih, zakupnina, režijskih troškova, poreza, transporta, marketinga i drugih troškova.
Pad profitne marže u 2025. godini sa 3,12% na 2,83% pokazuje da trgovci od svakih 100 eura prihoda zarade manje od tri eura profita, što je daleko od percepcije „velikih zarada“ koja je dominirala javnom diskusijom tokom bojkota.
Sektor raste, ali usporeno
Iz svih ovih pokazatelja stručnjaci portala Bankar.me zaključuju da trgovinski sektor u Crnoj Gori i dalje raste, ali sporije, uz visoku koncentraciju tržišta i niže marže. Uprkos rastu prihoda od 7,73% i zapošljavanju 154 nova radnika, pad profitne marže ispod 3% potvrđuje da trgovci posluju u izrazito konkurentnom okruženju, gdje operativni troškovi „jedu“ većinu dodatnih prihoda.
Valicon: Top brendovi u Crnoj Gori u 2025.
Agencija za istraživanje tržišta Valicon, koja posluje na tržištima Slovenije, Hrvatske, Srbije i BiH, uradila je analizu top brendova u Crnoj Gori za 2025. godinu, kao i za sva ostala tržišta na kojima posluje. Rang-lista je kreirana na osnovu snage brenda, koja se mjeri kroz nekoliko ključnih pokazatelja: prepoznatljivost, iskustvo potrošača, razmatranje pri kupovini i percepciju kvaliteta. Takav pristup omogućava da se sagleda realna pozicija brenda u svakodnevnim potrošačkim izborima.
Kao i na većini tržišta regiona, vrh liste u Crnoj Gori zauzimaju snažni regionalni i međunarodni brendovi široke potrošnje.
Ipak, kako zaključuju u Valiconu, i u takvom okruženju nacionalni brendovi uspijevaju da pronađu značajno mjesto među najprepoznatljivijima. Analiza pokazuje da se među 100 najjačih brendova nalazi nekoliko domaćih kompanija, što potvrđuje da crnogorski brendovi imaju potencijal da izgrade snažan odnos sa potrošačima i na regionalnom nivou.
Promet robe na veliko i malo
Promet robe u trgovini na malo u Crnoj Gori u aprilu 2026. godine bilježi snažan rast. Prema podacima Uprave za statistiku – MONSTAT, promet u trgovini na malo u aprilu 2026. godine bio je veći za 10,6% u tekućim cijenama, odnosno za 10,7% u stalnim cijenama, u odnosu na isti mjesec 2025. godine.
Kako objašnjavaju stručnjaci MONSTAT-a, ovaj rast ukazuje na to da iza povećanog prometa ne stoji samo inflacija, već i stvarni rast kupovne moći i veća potrošnja stanovništva.
Kretanje prometa po specifičnim robnim sektorima u trgovini na malo u Crnoj Gori za april 2026. godine dominantno je obilježeno rastom potrošnje hrane i tečnih goriva, dok sektor tekstila i odjeće bilježi stabilizaciju uz blagi pritisak cijena.
Promet robe u trgovini na veliko u Crnoj Gori u 2025. godini dostigao je 4,1 milijardu eura, što je 8,2% više nego godinu ranije, pokazuju preliminarni podaci pomenute Uprave.
Prema podacima MONSTAT-a, promet u trgovini na veliko povećan je sa 2,34 milijarde eura u 2021. godini na 4,10 milijardi eura u 2025. godini. To znači da je za četiri godine uvećan za oko 1,76 milijardi eura, odnosno približno 75%. Samo u odnosu na 2024. godinu, kada je promet iznosio 3,79 milijardi eura, veleprodaja je porasla za oko 311 miliona eura.
Najveće učešće u ukupnom prometu imale su robne grupe iz oblasti prehrane, koje su činile 30% ukupnog prometa u trgovini na veliko. To znači da je na promet prehrambenih proizvoda u veleprodaji otpadalo oko 1,23 milijarde eura. Drugu veliku stavku čine čvrsta, tečna i gasovita goriva, sa učešćem od 17,6%, odnosno oko 722 miliona eura. Farmaceutski proizvodi zauzimaju treće mjesto, sa učešćem od 13,8%, odnosno oko 566 miliona eura. Kada se saberu prehrana, goriva i farmaceutski proizvodi, ove tri grupe zajedno čine 61,4% ukupnog prometa u veleprodaji.
.webp&w=3840&q=100)
