Nova pravila za male proizvođače

Uredba je objavljena u Službenom listu Crne Gore 4. avgusta, a njome su precizirani uslovi pod kojima mali proizvođači mogu prodavati sirovo mlijeko, jaja i proizvode pčelarstva direktno potrošačima ili lokalnoj maloprodaji.

Kako se navodi u dokumentu koji je objavila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Uredbom se definišu higijenski zahtjevi za gazdinstva, objekte i opremu, određuju količine koje se smatraju malim, kao i granice lokalnog tržišta. Pravila su dio usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa propisima Evropske unije o higijeni hrane.

Za sirovo mlijeko mala količina je do 200 litara dnevno, proizvedenih od sopstvenih životinja. Mlijeko se može prodavati direktno potrošaču na gazdinstvu, dostavljati na njegov zahtjev ili prodavati putem automata za mlijeko, na području opštine u kojoj se gazdinstvo nalazi i susjedne opštine.

Kod jaja, mala količina iznosi do 350 jaja dnevno. Prodaja je moguća direktno potrošaču na gazdinstvu, kroz sopstvenu ili lokalnu turističku ponudu, na lokalnim tržnicama, dostavom, putem automata za jaja, kao i registrovanim sabirnim centrima za jaja.

Za proizvode pčelarstva mala količina predstavlja ukupnu proizvodnju sa porodičnog gazdinstva koja je namijenjena direktnoj prodaji potrošačima, turističkoj ponudi, lokalnoj maloprodaji ili isporuci odobrenim objektima za punjenje i pakovanje.

Uredba istovremeno predviđa izuzetke od primjene ovih pravila za proizvođače koji direktno snabdijevaju krajnjeg potrošača i proizvode veoma male količine.

Tako se Uredba ne primjenjuje na proizvođače koji godišnje proizvode do 200 kilograma meda i drugih pčelinjih proizvoda, do 10.000 litara kravljeg sirovog mlijeka, odnosno do 1.000 litara ovčjeg ili kozjeg mlijeka, kao ni na proizvođače koji direktno prodaju do 50 jaja dnevno krajnjem potrošaču na mjestu proizvodnje ili kroz sopstvenu turističku ponudu. To znači da se za najmanje proizvođače zadržava jednostavniji režim, dok se na veće količine u okviru kategorije "malih količina" primjenjuju detaljniji higijenski zahtjevi iz nove uredbe.

Gazdinstva koja proizvode sirovo mlijeko moraju ispunjavati propisane higijenske uslove, uključujući zahtjeve za prostor i opremu koja dolazi u kontakt sa mlijekom. Mlijeko mora poticati od sopstvenih životinja, a gazdinstva sa kravama, ovcama i kozama moraju imati status stada službeno slobodnog od bruceloze i tuberkuloze. Za druge vrste životinja moraju biti sprovedene propisane mjere zdravstvene zaštite. Posebno se regulišu muža, sakupljanje, prevoz i higijena osoba koje obavljaju mužu. Vozila kojima se mlijeko dostavlja potrošačima moraju ispunjavati higijenske uslove i biti opremljena uređajima za kontrolu temperature.

Za sirovo mlijeko kopitara predviđena je i mogućnost zamrzavanja, ali samo uz korišćenje namjenskog uređaja koji održava temperaturu od najviše -18°C, uz kontinuirano bilježenje temperature i vođenje evidencije.

Nova pravila preciziraju i način čuvanja i prodaje jaja sa gazdinstava. Jaja se do prodaje moraju čuvati u prostorijama namijenjenim za njihovo skladištenje, pri temperaturi koja nije niža od 5°C niti viša od 18°C. Na tržište se mogu stavljati najkasnije 21 dan od datuma nošenja. Proizvođači moraju imati dostupne i rezultate analiza na salmonelu, u skladu sa nacionalnim programom kontrole salmonele kod koka nosilja, odnosno odgovarajućim zahtjevima za druge vrste uzgajane živine. Uredba omogućava i prodaju jaja putem automata, što otvara dodatni kanal za direktnu prodaju proizvoda sa gazdinstva.

Za male proizvođače meda i drugih pčelinjih proizvoda propisani su posebni higijenski zahtjevi za prostor u kojem se proizvodi sakupljaju, vrcaju, pakuju i skladište. Objekat mora imati najmanje jednu prostoriju namijenjenu isključivo rukovanju proizvodima pčelarstva. U toj prostoriji mora biti obezbijeđen i prostor za skladištenje proizvoda, kao i prostor za materijal koji se koristi za njihovo pakovanje. Uredba se odnosi na med, med u saću, matičnu mliječ, pergu, propolis i pčelinji vosak.

Jedna od ključnih odredbi odnosi se na pojam lokalnog tržišta. Mali proizvođači mogu svoje proizvode prodavati krajnjim potrošačima na mjestu proizvodnje, na lokalnim tržnicama, sajmovima i izložbama, kroz sopstvenu ili lokalnu turističku ponudu, kao i lokalnim maloprodajnim objektima. Lokalno tržište obuhvata opštinu u kojoj se nalazi gazdinstvo i susjednu opštinu. Na taj način uredba omogućava da proizvodi sa porodičnih gazdinstava dođu do potrošača kroz kratke lance snabdijevanja, bez obaveze da mali proizvođač ulazi u složeniji sistem distribucije namijenjen velikim proizvođačima.

Iako je riječ o malim količinama, proizvodi nijesu oslobođeni obaveze označavanja. Prilikom prodaje potrošaču, proizvodi moraju imati najmanje podatke o nazivu i adresi proizvođača i gazdinstva, nazivu proizvoda, broju rješenja o upisu u registar objekata koji posluju hranom životinjskog porijekla, kao i datumu proizvodnje ili nošenja. Za jaja se mora navesti i vrsta živine od koje potiču, dok deklaracija mora sadržati i datum minimalnog roka trajanja, odnosno datum do kada proizvod treba upotrijebiti, kao i uslove čuvanja.

Stupanjem na snagu nove uredbe prestaje da važi ranija Uredba o zahtjevima higijene za objekte i prostorije u kojima se proizvode male količine primarnih proizvoda za ishranu ljudi. Nova pravila tako donose preciznije definicije, količinske pragove i uslove za prodaju sirovog mlijeka, jaja i proizvoda pčelarstva.

Za mala poljoprivredna gazdinstva najvažnija novina je jasno definisan okvir za direktnu prodaju: do 200 litara mlijeka dnevno, do 350 jaja dnevno i ukupna proizvodnja pčelinjih proizvoda sa sopstvenog gazdinstva, uz poštovanje propisanih higijenskih uslova i ograničenje plasmana na lokalno tržište.

Uredba istovremeno nastoji da olakša plasman domaćih proizvoda krajnjim potrošačima, ali i da kroz higijenske standarde, registraciju i označavanje obezbijedi sljedivost i zaštitu potrošača.