Investitor: Crnoj Gori potrebna nova pravila za e-trgovinu

Kupovina telefonom i dostava na kućnu adresu postale su dio svakodnevice, ali aktuelni crnogorski Zakon o elektronskoj trgovini i dalje nosi posljednje izmjene iz 2013. godine. Sam zakon je još stariji: donijet je 2004, a posljednje izmjene objavljene su u decembru devet godina kasnije.

Koliko se tržište u međuvremenu promijenilo pokazuje MONSTAT: prema istraživanju objavljenom 30. oktobra 2025, 31,5 odsto ispitanika kupovalo je ili naručivalo robu i usluge preko interneta u prethodna tri mjeseca, naspram 19,9 odsto u 2021. godini.

Ukupno 62,4 odsto ispitanika izjavilo je da je nekada kupovalo preko interneta. Taj podatak ne znači da svi redovno koriste e-trgovinu: uključuje i one čija je posljednja kupovina bila prije više od godinu dana. Istraživanje obuhvata lica od 16 do 74 godine.

Za vrijeme od posljednjih izmjena zakona, e-trgovina je prošla kroz ubrzano širenje kupovine mobilnim telefonom, prodaje preko društvenih mreža i platformi koje okupljaju brojne trgovce. Pandemija je dodatno ubrzala prelazak na digitalne kanale, dok danas vještačka inteligencija mijenja preporuke proizvoda, korisničku podršku i način prodaje.

U Crnoj Gori taj razvoj ima prepoznatljive nosioce. Glovo posluje od 2021. godine, a prema predstavljanju kompanije na sajtu Savjeta stranih investitora, dostupan je u sedam gradova i sarađuje sa više od 600 poslovnih partnera. Restoranima i prodavnicama tako je otvoren dodatni kanal prodaje, uz naručivanje i organizovanu dostavu preko aplikacije.

Ananas je na crnogorsko tržište ušao 2024. godine, donoseći model internet tržišta na kojem više prodavaca nudi robu kroz zajedničku platformu. Za kupca to znači objedinjenu ponudu, a za domaće trgovce mogućnost izlaska pred širu publiku.

Takav model traži jasne odgovore: ko je stvarni prodavac, ko odgovara za isporuku i reklamaciju i kome se kupac obraća kada proizvod nije odgovarajući? Uz to dolaze pitanja transparentnosti oglasa, provjere trgovaca i suzbijanja neregistrovane prodaje.

Postojeći zakon već sadrži konkretne obaveze važne za kupce. Član 7 nalaže davaocu usluga da učini stalno dostupnim identitet, adresu i kontakt, kao i propisane registracione podatke. Ako navodi cijene, mora jasno naznačiti da li uključuju dostavu, poreze i druge troškove.

Član 9 – slanje neželjenih komercijalnih poruka uslovljava prethodnim pristankom primaoca. Za propisane prekršaje, uključujući uskraćivanje obaveznih informacija i slanje takvih poruka bez pristanka, član 24 predviđa kazne za pravna lica od 500 do 17.000 eura. To pokazuje da modernizaciju treba povezati sa provjerom sprovođenja postojećih pravila. Sama promjena zakona neće riješiti problem prodavaca koji kriju identitet i troškove, bez djelotvornog nadzora.

Usklađivanje sa evropskim pravilima dio je pripreme za članstvo, pa modernizacija ne može čekati sam ulazak u EU. Evropski Akt o digitalnim uslugama, poznat kao DSA, u punoj je primjeni ješ od 17. februara 2024. godine i donosi nove obaveze za internet posrednike i platforme.

Već član 25 postojećeg zakona predviđa da će se pojedine odredbe o pružaocima usluga iz EU, ograničavanju njihovih usluga i saradnji sa evropskim institucijama primjenjivati tek od članstva. Evropska perspektiva, dakle, postoji u zakonu, ali današnje usklađivanje mora obuhvatiti i pravila koja je EU donijela u međuvremenu.

Za e-trgovinu su posebno značajni provjera identiteta trgovaca, prijavljivanje nezakonite ponude i obavještavanje kupaca o nezakonitim proizvodima. Evropski okvir pojačava i transparentnost oglašavanja i sistema preporuka.

Vlada Crne Gore je 14. septembra 2026. utvrdila predlog zakona za sprovođenje DSA, koji predviđa pripremu institucija prije članstva, a primjenu od dana pristupanja EU. Tada bi prestali da važe i članovi 18, 19, 20 i 22 postojećeg Zakona o elektronskoj trgovini. Starost zakona sama po sebi ne znači da internet kupovina nema pravnu zaštitu. Postojeći propis uređuje elektronske ugovore, informisanje korisnika i odgovornost davalaca usluga, dok se drugi aspekti uređuju propisima o zaštiti potrošača, podacima, trgovini i plaćanjima. Modernizacija zato mora povezati jasnu odgovornost trgovaca i platformi sa djelotvornim nadzorom. Kupcu je potrebna sigurna kupovina i ostvariva reklamacija, a registrovanim kompanijama ravnopravna konkurencija. To je poslovna potreba današnjeg tržišta i važan dio pripreme za evropsko.