Agrarni deficit Crne Gore dostigao 466 miliona

Iako je izvoz u prvom polugodištu povećan 22 odsto, spoljnotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednim proizvodima dostigao je 465,76 miliona eura. Više od trećine uvoza i 42,5 odsto izvoza vezano je za Srbiju.

Razlika između uvoza i izvoza pokazuje da je spoljnotrgovinski deficit u ovom sektoru dostigao 465,76 miliona eura

Podaci ukazuju da je izvozom pokriveno približno 9,1 odsto vrijednosti uvoza, odnosno da je na svaki euro izvoza Crna Gora uvezla poljoprivredne proizvode vrijedne oko 11 eura.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednim proizvodima u prvih šest mjeseci iznosila je 558,78 miliona eura, što je za 27,60 miliona ili 5,2 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

Uvoz je povećan za 19,20 miliona eura, odnosno 3,9 odsto, sa prošlogodišnjih 493,07 miliona na 512,27 miliona eura, ali je je izvoz porastao znatno brže: za 8,40 miliona ili 22 odsto, sa 38,11 miliona na 46,51 milion eura.

Ipak, snažniji procentualni rast izvoza nije bio dovoljan da smanji deficit. On je u prvom polugodištu 2025. iznosio 454,96 miliona eura, pa je za godinu povećan za 10,80 miliona ili približno 2,4 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom malo je poboljšana sa oko 7,7 odsto u prvih šest mjeseci 2025. na približno 9,1 odsto u istom periodu ove godine.

Najveća pojedinačna stavka u uvozu bili su meso i drugi klanični proizvodi za jelo, kojih je uvezeno za 69,43 miliona eura. Njihovo učešće u ukupnom uvozu iznosilo je 13,6 odsto.

Slijede pića, alkoholi i sirće sa 65,90 miliona eura i udjelom od 12,9 odsto. Za različite proizvode za ishranu izdvojeno je 45,42 miliona, dok je uvoz proizvoda na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka, uključujući poslastičarske proizvode, vrijedio 44,19 miliona eura.

Mliječne prerađevine, jaja, med i ostali obuhvaćeni proizvodi životinjskog porijekla uvezeni su za 38,58 miliona eura.

Samo ovih pet grupa činilo je 263,53 miliona eura, odnosno oko 51,4 odsto ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda.

U odnosu na prvo polugodište 2025. godine, vrijednost uvoza mesa povećana je za 5,39 miliona eura, proizvoda od žitarica i srodnih prerađevina za 3,07 miliona, duvana i zamjena duvana za 3,07 miliona, a pića, alkohola i sirćeta za 2,94 miliona eura.

Meso i pića predstavljaju najveće grupe proizvoda i u crnogorskom uvozu i u izvozu, ali se njihove vrijednosti znatno razlikuju. Meso i drugi klanični proizvodi uvezeni su za 69,43 miliona eura, dok je izvoz iste široke grupe vrijedio 18,11 miliona. Vrijednost uvoza tako je bila gotovo četiri puta veća od izvoza. Sličan odnos zabilježen je kod pića, alkohola i sirćeta: uvoz je iznosio 65,90 miliona, a izvoz 15,79 miliona eura.

Crnogorski izvoz poljoprivrednih proizvoda izrazito je koncentrisan. Meso i drugi klanični proizvodi činili su 38,9 odsto ukupnog izvoza, sa vrijednošću od 18,11 miliona eura.

Pića, alkoholi i sirće izvezeni su za 15,79 miliona eura i činili su dodatnih 34 odsto izvoza. Ove dvije grupe zajedno donijele su 33,90 miliona eura, odnosno 72,9 odsto ukupne izvozne vrijednosti.

Izvoz prerađevina od mesa, ribe, ljuskara, mekušaca i drugih vodenih beskičmenjaka bio je 3,82 miliona eura, dok su ostaci prehrambene industrije i pripremljena hrana za životinje izvezeni za 1,70 miliona.

Najveći doprinos rastu ukupnog izvoza dali su meso, čija je izvozna vrijednost povećana za 3,29 miliona eura, i pića, alkoholi i sirće, sa rastom od 3,22 miliona.

Srbija je ubjedljivo najveći partner Crne Gore u trgovini poljoprivrednim proizvodima.

Iz te države uvezeni su proizvodi vrijedni 181,84 miliona eura, što predstavlja 35,5 odsto ukupnog uvoza. Istovremeno je u Srbiju izvezeno 19,75 miliona eura, odnosno 42,5 odsto ukupnog crnogorskog izvoza u ovom sektoru. Razlika između uvoza iz Srbije i izvoza na to tržište iznosila je 162,09 miliona eura u korist uvoza.

Poslije Srbije, najveći dobavljači bili su Italija sa 35,66 miliona eura, Hrvatska sa 35,49 miliona, Njemačka sa 29,65 miliona i Bosna i Hercegovina sa 29,58 miliona eura. Na izvoznoj strani, iza Srbije nalaze se Bosna i Hercegovina sa 5,62 miliona eura, Izrael sa 3,15 miliona, Sjedinjene Američke Države sa 2,60 miliona, Albanija sa 2,52 miliona i Mađarska sa 2,50 miliona eura.

Podaci za prvo polugodište pokazuju da rast izvoza jeste popravio pokrivenost uvoza, ali i da vrijednost izvoza i dalje ne dostiže ni desetinu uvoza što ukazuje da problemi domaće poljoprivrede ni nakon dugog niza godina nijesu prevaziđeni, već postaju značajniji.